U Njemačkoj se najavljuje "zima stoljeća"

Gotovo svake godine pojavljuju se takvi izvještaji koji za Njemačku prognoziraju dugotrajne ekstremne vremenske prilike. U aprilu je to bilo "pakleno ljeto 2025.", a sada je riječ o "zimi stoljeća", koja bi navodno trebala pogoditi Njemačku 2025./26. godine. Ali, može li se vrijeme toliko unaprijed predvidjeti? Odakle uopće dolaze nagađanja o "zimi stoljeća 2025./26." i koji im je cilj?

Slabi polarni vrtlog pokrenuo je spekulacije

Povod za spekulacije o "zimi stoljeća 2025./26." bio je prije svega internetski članak koji povezuje slabiji polarni vrtlog iznad Sjevernog pola s mogućim arktičkim hladnoćama u Njemačkoj. Navodno postoje prognoze koje ukazuju na to da bi ovaj polarni vrtlog tokom sljedeće zime mogao biti relativno slab, potvrđuje meteorolog Bock.

Slab polarni vrtlog (široka cirkulacija zraka koja u zimskim mjesecima dominira sjevernom i južnom hemisferom), za razliku od snažnog, ne može zadržati hladan zrak u polarnim područjima. Kada se te ledene mase "izliju", one mogu doprijeti i do naših geografskih širina i utjecati na vrijeme u Evropi. To se može dogoditi - ali ne mora.

Postoji li uopće veza između slabih polarnih vrtloga i hladnoće u Njemačkoj, još nije dokazano, kaže Martin Gudd iz centra za vremensku ekspertizu njemačkog javnog servisa ARD. U proteklim godinama ništa slično nije uočeno: "Jer slab polarni vrtlog zapravo znači da Arktik više nije toliko hladan kao ranije", objašnjava meteorolog.

Prognoza za zimu 2025./26. – trenutno nemoguća

Prema stručnjacima, predvidljivost vremena ovisi o brojnim faktorima - ne samo o polarnom vrtlogu. Ulogu imaju i temperature oceana, morske struje i opće atmosferske prilike. Na pitanje hoćemo li u sezoni 2025./26. zaista imati zimu stoljeća, meteorolog Karsten Schwanke odgovara: "Ne znamo."

I za Lothara Bocka iz DWD-a u Münchenu to je "čista spekulacija" - u oktobru govoriti o ekstremno hladnoj zimi ili čak "zimi stoljeća".

"Što se tiče ozbiljnih prognoza za zimu, možda - ali zaista samo možda - početkom godine možemo pogledati obrasce strujanja zraka: kakvo je bilo vrijeme do sada i kakvo bi moglo biti", kaže Martin Gudd iz ARD-ovog centra. Na temelju toga eventualno se mogu dati grube procjene o tome kako će se ostatak zime otprilike odvijati.

Vremenska prognoza pouzdana najviše deset dana unaprijed

Iako bi mnogi željeli što ranije saznati pouzdanu dugoročnu vremensku prognozu, mogućnosti su vrlo ograničene. Prema riječima meteorologa Lothara Bocka, sljedeća tri dana mogu se "relativno dobro predvidjeti". Kod stabilnih vremenskih situacija, poput dugotrajnog visokog tlaka, "prognoza može biti donekle tačna i do deset dana".

Po njegovom mišljenju, očekivanja od vremenskih izvještaja su "prevelika", između ostalog i zato što vremenske aplikacije često djeluju sigurnije nego što zapravo jesu: "Mislimo da možemo predvidjeti vrijeme 10, 20 ili 50 dana unaprijed, ali to jednostavno nije moguće."

Tačnost prognoza jest veća nego prije 40 ili 50 godina, ali "za dugoročniji period još uvijek imamo velikih poteškoća predvidjeti kakvo će biti vrijeme", kaže ovaj stručnjak.

Vjerovatnost za zimu stoljeća - mala

Zima stoljeća je, statistički gledano, ona koja se događa jednom u 100 godina. Takva je, na primjer, bila zima 1962./63., koja se smatra najhladnijom zimom 20. stoljeća u Njemačkoj. Tada su posljedice bile ozbiljne: problemi s opskrbom električnom energijom i grijanjem, velika oštećenja infrastrukture i brojni smrtni slučajevi. Mnoge rijeke, pa i čak Bodensko jezero na jugu Njemačke, tada su bili potpuno zaleđeni.


(Vijesti.ba)