Predstavljen roman Envera Imamovića "Propast kraljevstva bosanskog"

Knjigu su promovirali general Armije RBiH dr. Vahid Karavelić te profesori Adamir Jerković i Haris Dervišević, koji su naglasili duboku simboliku i aktuelnost ovog djela, jer se – kako su istakli – događaji iz 15. stoljeća mogu uporediti sa današnjim vremenom.

Roman donosi prikaz sudbonosnih zbivanja koja su obilježila kraj srednjovjekovne Bosne – zemlje bogate vjerom, rudama i duhovnošću, ali i razapete između Istoka i Zapada.

U središtu su bogumili, bosanski krstjani, koje su proganjale obje crkve, a ta progonstva su oblikovala i ubrzala pad kraljevstva 1463. godine.

General Vahid Karavelić kazao je da roman, oslonjen na obilje historijskih činjenica, vjerodostojno prikazuje okolnosti nestanka srednjovjekovne bosanske države.

- Uzroci pada imaju tri ključna elementa. Prvi je vjera bogumila, koju su neprijatelji nazivali heretičkom, jer se nije podudarala ni sa zapadnim ni s istočnim kršćanstvom. Drugi je bogatstvo Bosne – njezine rude bile su presudne za tadašnje ratove. A treći, možda najvažniji, jeste geopolitički položaj Bosne – jednako značajan tada, kao i danas - istakao je Karavelić.

Dodao je da su najveći neprijatelji tadašnje Bosne bili Rimski papa, ugarski kralj, Mletačka i Dubrovačka republika, sve do konačne osmanske invazije 1463. godine.

- Zato je roman važan svima – od mladih do starijih čitatelja – jer pruža širi uvid u historijske i društvene procese, ne samo u Bosni, nego i u cijelom Balkanu - poručio je Karavelić.

Profesor Jerković preporučio je roman kao izuzetno štivo za učenike i mlade.

- Prvi put na jednom mjestu, s toliko poezije i historijske istine, piše se o Bosni. Upoznajemo kralja Tomaša i njegovog sina Stjepana Tomaševića, njihove borbe i nastojanja da sačuvaju državu – rekao je Jerković.

Za profesora Harisa Derviševića, Imamovićev roman izdvaja se po jedinstvenom spoju naučne preciznosti i narativne privlačnosti.

- Za razliku od klasičnih studija, Imamović nudi pitko i pristupačno djelo, bez romantičarskih zabluda. Glavni junak romana je sama Bosna – trajna i neuništiva. Čitatelj može u njoj prepoznati i današnju Bosnu, jer je duh tog vremena i dalje živ – kazao je.

Dervišević je zaključio citatom iz završnice romana, gdje dvojica aktera – franjevački gvardijan Miloje i djed Ratko – izgovaraju rečenice koje nose suštinu knjige: „Sve je prolazno, samo je Bosna vječna.“

Profesor Enver Imamović istakao je da roman otkriva istinsku historiju Bosne, oslobođenu stranih interpretacija.

- Ko pročita knjigu, shvatit će pravu sliku naše prošlosti, i bolje razumjeti našu sadašnjost. Svako ovakvo pisanje ima zadatak da pouči, da otvori oči – i da probudi ljubav prema domovini - poručio je autor.


(Vijesti.ba / FENA)