Rusija privlači sve više studenata iz Afrike: U čemu je tajna?

Ove godine Rusija je odredila pet hiljada mjesta za afričke studente o trošku državnog budžeta. Prijavilo se 40.000 kandidata, dvostruko više nego godinu ranije. Najviše ih je iz Sudana, Gvineje, Gane i Čada. Ruske institucije prijavljuju i povećano interesovanje za kurseve jezika, piše Deutsche Welle.

Poznavaoci prilika nisu iznenađeni. Kažu, pod predsjednikom Vladimirom Putinom, Moskva pokušava oživjeti veze iz sovjetske ere i okreće se Africi u potrazi za globalnim uticajem u sukobu sa Zapadom.

Od totalne invazije na Ukrajinu 2022. godine, Rusija je upućena na takozvani globalni Jug. Veze se grade obrazovanjem, energentima i vojnom saradnjom.

„Nudenje stipendija je najjeftiniji mogući način da se pridobiju saveznici. A Rusiji saveznici sada trebaju“, kaže ruska historičarka Irina Filatova, emeritirana profesorica Univerziteta KwaZulu u Južnoafričkoj Republici.

„Rusija hoće da gradi imidž u kojem djeluje antikolonijalno, a Afrikanci to prihvataju“, dodaje ona za DW.

Doduše, broj afričkih studenata u Rusiji i dalje je zanemarljiv u odnosu na one na Zapadu. Jedna studija stara desetak godina još tada je procijenila da samo u Francuskoj studira blizu sto hiljada Afrikanaca.

Širenje kulturnog otiska

Rusija je najavila širenje mreže kulturnih i obrazovnih centara širom Afrike – takozvanih Ruskih kuća. To bi trebalo proširiti kulturni otisak Rusije na tom kontinentu.

Jevgenij Primakov, prvi čovjek Federalne agencije za međunarodnu kulturnu saradnju pri Ministarstvu vanjskih poslova, najavio je nove takve centre u Egiptu, Zambiji, Tanzaniji, Južnoafričkoj Republici i Etiopiji.

„Kursevi ruskog jezika sada se nude u mnogim afričkim zemljama. Pohađanje otvara vrata ruskim stipendijama, univerzitetima, karijeri i novom načinu života“, dodao je.

Sve više Ruskih kuća, zajedno sa jezičkim programima i studijskim mjestima, objašnjavaju otkud veliki rast broja prijava afričkih studenata.

U Centralnoafričkoj Republici kursevi ruskog su čak obavezni za studente. Ruski vojni savjetnici i privatne vojske imaju jako prisustvo u toj zemlji. Tamošnji predsjednik Fosten-Arkanž Tuadera oslanja se na rusku vojnu pomoć.

Zabrinutost zbog regrutacije

Kritičari pak optužuju da Ruske kuće služe propagandi Kremlja u inostranstvu. Borci za ljudska prava ukazuju na izvještaje prema kojima su neki strani studenti bili pozivani da se pridruže ruskoj vojsci kako bi im bile produžene vize ili legalizovan boravak u zemlji.

Nekoliko studenata koji su pali u ukrajinsko zarobljeništvo tvrdili su da su se pridružili ruskoj vojsci pod prijetnjom deportacije ili zatvora. Drugi navodno rade u ruskoj ratnoj industriji.

To bi, kažu neki stručnjaci, moglo potkopati rusku „meku moć“. „Vrlo je loše za ruski imidž da se ljudi pozovu da besplatno studiraju, a da završe radeći nešto drugo“, kaže Filatova. „Rusiji trebaju afričke zemlje kao saveznici, a ne kao neprijatelji.“

Pristupačno obrazovanje

Osim geopolitike, ruski adut u privlačenju studenata mogli bi biti niži troškovi školarina i života.

„Ruski univerziteti su daleko jeftiniji od studiranja u Evropi ili nekim afričkim zemljama“, potvrđuje Keit (Keith) Baptist, otac iz Zimbabvea čije troje djece studira u Rusiji. „Smještaj i hrana također su daleko jeftiniji u Rusiji nego za studenta koji studira ovdje u Zimbabveu.“

Godišnje školarine za medicinu ili druge zahtjevne oblasti u Rusiji koštaju između dvije i deset hiljada američkih dolara godišnje. U SAD-u ili Evropi to često bude između dvadeset i četrdeset hiljada, mada ima zemalja poput Njemačke gdje je studiranje besplatno ili se plaća mala naknada.

Džefri Makumbe iz Zimbabvea još je 2008. godine završio osnovne studije radija i televizije u ruskom Voronježu. I on kaže da je studiranje tamo mogao priuštiti.

„Veliki faktori su pristupačnost i dobre veze koje Rusija ima s afričkim zemljama“, rekao je Makumbe za DW.

Zapad tjera studente?

Analitičari ukazuju i na niz zapadnih zemalja u kojima restriktivna politika doseljavanja pogađa i moguće studente. I to ide naruku Rusiji.

U junu su Sjedinjene Države zamrznule izdavanje viza, uključujući i studentske, za nekoliko afričkih zemalja. Vašington je također poništio oko šest hiljada viza zbog navodnih kršenja zakona – prekoračenja dozvoljenog boravka u zemlji i „podrške terorizmu“.

„Zapadne zemlje otežavaju dobijanje stipendije ili čak obične studentske vize“, kaže Baptist. „U našem slučaju, Amerika je oduvijek bila opcija broj jedan. Ali smo onda saznali da se vize ne izdaju.“

(Vijesti.ba)