Ministri EU za klimu postigli dogovor o cilju smanjenja emisija do 2040. godine

Nakon pregovora koji su trajali do kasno u utorak navečer, ministri za klimu zemalja Evropske unije odobrili su javnim glasanjem kompromis koji predviđa smanjenje emisija za 90% do 2040. godine u odnosu na nivo iz 1990., ali uz fleksibilnosti koje ublažavaju taj cilj.

Ublaženi ciljevi omogućavaju zemljama kupovinu kredita za ugljik od trećih zemalja kako bi pokrile do 5% od cilja smanjenja emisija od 90%. To bi efektivno smanjilo zahtjev za domaće evropske industrije na 85% i omogućilo plaćanje stranim zemljama da smanje emisije u ime Evrope kako bi se nadoknadio ostatak.

EU je također pristala razmotriti opciju korištenja međunarodnih kredita za ugljik u budućnosti kako bi se postiglo dodatnih 5% smanjenja emisija do 2040., što bi dodatno smanjilo domaći cilj.

Pored toga, zemlje su se dogovorile o cilju za 2035. godinu, smanjenje emisija u rasponu od 66,25% do 72,5%. UN je zatražio od svih vlada svijeta da dostave planove za 2035. godinu prije početka COP30 klimatskog samita u četvrtak.

- Postavljanje klimatskog cilja nije samo odabir broja, to je politička odluka sa dalekosežnim posljedicama za kontinent - izjavio je danski ministar za klimu Lars Aagaard. “Zato smo također radili na tome da osiguramo da se cilj može postići na način koji očuva konkurentnost, socijalnu ravnotežu i sigurnost.”

Kako bi pridobili skeptične zemlje, EU je također pristala ublažiti druge politički osjetljive klimatske politike, uključujući odlaganje pokretanja budućeg EU tržišta ugljenika za jednu godinu, na 2028.

Ipak, nekoliko zemalja, uključujući Poljsku, Slovačku i Mađarsku, protivilo se cilju za 2040. tvrdeći da bi to ugrozilo konkurentnost industrija. Njihov otpor nije bio dovoljan da blokira dogovor, koji je zahtijevao podršku najmanje 15 od 27 država članica.

Dogovor znači da EU neće otići praznih ruku na COP30, gdje će predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen 6. novembra sastati sa ostalim svjetskim liderima.

Pregovori COP30 testirat će spremnost velikih ekonomija da nastave borbu protiv klimatskih promjena suočene s protivljenjem predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. EU se ponosi vođenjem međunarodnih napora za suzbijanje klimatskih promjena na prethodnim COP samitima.

Međutim, ublažavanje cilja odražava protivljenje ambicioznoj klimatskoj agendi Evrope, kako od strane industrija, tako i pojedinih vlada skeptičnih da si mogu priuštiti mjere uz odbrambene i industrijske prioritete.

Evropska komisija je izvorno predložila cilj smanjenja emisija od 90% uz maksimalan udio od 3% međunarodnih kredita za ugljik. Cilj je bio dizajniran kako bi EU ostala na putu između zakonski obavezujućih ciljeva smanjenja neto emisija za 55% do 2030. i postizanja neto nulte emisije do 2050.

Nezavisni klimatski savjetnici EU naveli su da bi domaći cilj od 90% bio u skladu sa naukom, ali su savjetovali protiv kupovine stranih CO2 kredita, jer bi to odvuklo neophodna ulaganja iz evropskih industrija.

Zemlje poput Francuske i Portugala zahtijevale su fleksibilnost od 5% u korištenju kredita za ugljik, dok su Poljska i Italija tražile 10%. Španija i Nizozemska bile su među onima koji su se protivili daljem ublažavanju cilja, naveli su EU diplomati za Reuters.

- Ne želimo uništiti ekonomiju. Ne želimo uništiti klimu. Želimo spasiti oboje istovremeno - rekao je poljski zamjenik ministra za klimu Krzysztof Bolesta u utorak.

Poljska, Italija, Češka i druge zemlje protivile su se izvornom cilju od 90% smatrajući ga previše restriktivnim za domaće industrije koje se suočavaju s visokim troškovima energije, jeftinijim kineskim uvozom i američkim tarifama.

Drugi, uključujući Nizozemsku, Španiju i Švedsku, naveli su pogoršane ekstremne vremenske prilike i potrebu da sustignu Kinu u proizvodnji zelenih tehnologija kao razloge za ambiciozne ciljeve.

(Vijesti.ba / FENA)