Orbanov protivnik obećao zaokret: Vratit ću nas Zapadu i uvesti euro

Peter Magyar, čija nova stranka Tisza ubjedljivo vodi u anketama, u razgovoru za Financial Times istakao je da će, ako postane premijer, njegova vlada poštovati međunarodne obaveze Mađarske, uključujući i pridruživanje eurozoni.

Magyar je oštro kritikovao aktuelnu vlast zbog odnosa prema ključnim savezima. „Mi smo u EU i NATO-u — to su naši temeljni savezi koji određuju našu sigurnost i svakodnevni život. Sadašnja vlada ne postupa u skladu s tim“, poručio je.

Posebno je naglasio Orbánovu bliskost s ruskim predsjednikom. „Viktor Orbán je najbliži saveznik Vladimira Putina u EU“, rekao je Magyar, dodajući da je to razlog zašto ruski predsjednik ima „interes da Orbán ostane na vlasti“.

Podsjetimo, Orbán se više puta protivio zapadnim sankcijama protiv Rusije nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine te je bio jedan od rijetkih zapadnih lidera koji se sastao s Putinom prije povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Njegova opstruktivna uloga unutar EU potaknula je Bruxelles da izradi planove kako bi spriječio da nove članice postanu ruski „trojanski konji“.

Prošlog petka u Washingtonu, Orbán je osigurao izuzeće od američkih sankcija na uvoz ruske energije koje stupaju na snagu 21. novembra. To se dogodilo uprkos godinama pritiska saveznika iz EU i NATO-a da Budimpešta prestane trošiti milijarde na energente iz Putinovog režima.

Zauzvrat, Mađarska će od SAD-a kupiti nuklearno gorivo, ukapljeni prirodni gas i vojnu tehnologiju u vrijednosti većoj od 1,5 milijardi dolara, uz dodatnu obavezu nabavke američke nuklearne tehnologije u vrijednosti do 20 milijardi dolara.

Ovim dogovorom Orbán je, uz neometan dotok ruske nafte i gasa, izbjegao potencijalnu energetsku krizu koja bi mogla ugroziti njegovu predizbornu kampanju — što je izazvalo oštar odgovor Magyara, koji tvrdi da je premijer „prodao Mađarsku“.

„Putovanje u Washington nije bio mađarski uspjeh, nego Orbánov lični bijeg“, izjavio je Magyar. „Orbán se potpuno povio... obavezujući se da potroši milijarde u SAD-u u zamjenu za jednogodišnje izuzeće od sankcija.“

Magyar tvrdi da je njegova kampanja već postala meta Kremlja. Prošle sedmice serveri njegove stranke Tisza bili su meta hakerskog napada grupe za koju kaže da se može povezati s Rusijom. Osim toga, ruska vanjska obavještajna služba (SVR) u augustu je izdala neuobičajeno saopćenje, optužujući EU i Ukrajinu za navodnu urotu s Magyarom s ciljem svrgavanja Orbána.

Magyar je tada te optužbe nazvao „očitom dezinformacijom“ i dokazom da se „Vladimir Putin počeo miješati u kampanju“.

Portparol Evropske komisije pozvao je novinare „da procijene vjerodostojnost SVR-a o takvoj temi“, dodajući da „EU, a posebno predsjednica Ursula von der Leyen, nema nikakvu namjeru da se miješa u bilo koje nacionalne izbore“. Anitta Hipper, portparolka Komisije za vanjske poslove, dodala je: „Rusija ima istoriju širenja dezinformacija i lažnih vijesti.“

Prema anketi agencije Závecz Research sprovedenoj u posljednjoj sedmici oktobra, stranka Tisza uživa podršku 48 posto birača, dok je Orbánov Fidesz na 37 posto. Slijede tri manje stranke koje se kreću oko izbornog praga od 5 posto. Ipak, anketari povezani s vladom tvrde da Fidesz ima blagu prednost.

Ako dođe na vlast, Magyar kaže da bi njegov pristup prema Ukrajini podrazumijevao priznanje Moskve kao agresora i zalaganje za hitan prekid vatre — u skladu s pozicijama EU saveznika.

Međutim, nastojeći se približiti biračima skeptičnim prema Ukrajini, dodao je da njegova vlada neće mijenjati stav o vojnoj podršci Kijevu niti će težiti naglom prekidu odnosa s Rusijom. Priznao je da Mađarska mora okončati energetsku zavisnost od Rusije u narednoj deceniji, ali je insistirao da ruski uvoz treba ostati opcija. „To što prestajete zavisiti od nekoga ne znači da više ne kupujete od njega“, rekao je.

Magyar je odbacio optužbe da je marioneta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali se njegov stav o Ukrajini vrlo malo razlikuje od Orbánovog. Bivši član Fidesza obećao je zadržati nekoliko politika sadašnje vlade: zalaganje za prava etničkih Mađara u zapadnoj Ukrajini, neslanje vojne pomoći Kijevu i stavljanje budućeg članstva Ukrajine u EU na referendum.

„Mađarski birači neće odlučivati o Zelenskom, niti o Ukrajini, nego o Viktoru Orbánu i Mađarskoj“, zaključio je.

Na domaćem planu, Magyar je najavio da će brzo osloboditi ekonomiju iz stiska Orbánovih saradnika i popraviti odnose s Bruxellesom kako bi deblokirao 20 milijardi eura zamrznutih sredstava EU. Budimpešta bi, prema njegovim riječima, ponovo pokrenula planove za pridruživanje eurozoni, od kojih je Orbán odustao.

„Orbánove vlade nisu koristile, već zloupotrebljavale prednosti fiskalne nezavisnosti izvan eura“, rekao je. „Neortodoksne ekonomske i finansijske odluke nisu koristile, nego su naštetile Mađarskoj“, dodao je, ukazujući na inflaciju od 4,3 posto, pad investicija i rastući javni dug.

Prema njegovim riječima, milijarde eura godišnje mogle bi se uštedjeti zaustavljanjem korupcije i rasipništva. „Ako uspijemo smanjiti rizične premije na mađarski dug na nivo kao u Poljskoj — ne odmah, ali za godinu ili dvije — to bi samo po sebi smanjilo troškove servisiranja duga za 2 posto BDP-a“, zaključio je.

(Vijesti.ba)