Suđenje za zločine u Ljubuškom dvije godine na čekanju jer je optuženi u Hrvatskoj

Od 13. decembra 2023. godine, kada je objavljena vijest o potvrđivanju optužnice protiv Joze Petrovića, predmet u kojem je on optužen za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika stoji u mjestu.

“Optužnica je potvrđena od strane Županijskog suda Široki Brijeg, dana 13. decembra 2023. godine, dok u istom predmetu još uvijek nije zakazano ročište za izjašnjenje o krivnji optuženog”, rekla je za Detektor je Petrunjela Matijević, glasnogovornica Tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona.

Iz ovog tužilaštva ranije je navedeno da je Petrović optužen jer je, za vrijeme rata u BiH i oružanih sukoba između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije RBiH (ABiH), kao pripadnik Vojne policije HVO-a postupao suprotno pravilima kojima se zabranjuje da se zarobljenicima nanose povrede života ili tjelesnog integriteta.

Dodali su kako je Petrović, u vremenskom razdoblju od aprila do sredine juna 1993. godine, u vojnom zatvoru u prostorijama bivšeg ministarstva unutrašnjih poslova u Ljubuškom, nečovječno postupao i nanosio povrede tjelesnog integriteta ratnim zarobljenicima H.L. i M.Š., pripadnicima ABiH.

“Tokom istrage prikupljena je obimna materijalna dokumentacija i saslušan je veći broj svjedoka, a osumnjičeni je ispitan putem međunarodne pravne pomoći”, poručili su tada iz Tužilaštva.

Petrović do danas nije dostupan pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, jer se nalazi na teritoriji Republike Hrvatske, kojoj je nekoliko puta upućena zamolnica za pružanje međunarodne pomoći, kažu iz Kantonalnog suda u Širokom Brijegu.

“Županijski sud Široki Brijeg je 14. decembra 2023. uputio zamolnicu putem Ministarstva pravde BiH radi pružanja međunarodne pravne pomoći, nadležnom pravosudnom tijelu Republike Hrvatske, u cilju uručenja optužnice, obavijesti o potvrđivanju optužnice, liste branitelja i dostavnice za optuženog Jozu Petrovića”, odgovorio je za Detektor glasnogovornik Kantonalnog suda u Širokom Brijegu Tomislav Mandić.

Dodao je i kako su iz Kantonalnog suda dva puta – u aprilu 2024. i maju 2025. godine – upućivali urgencije prema Ministarstvu pravde, radi postupanja po navedenoj zamolnici, ali da do danas nisu dobili rješenje.

“Ministarstvo pravde BiH je obavijestilo ovaj sud da je zamolnica upućena nadležnom organu Republike Hrvatske, međutim do danas nije dostavljena povratna informacija o statusu predmetne zamolnice”, dodao je Mandić.

Na upite novinara Detektora i više urgencija nisu odgovorili iz Ministarstva pravde BiH, kao ni iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, dviju institucija koje bi trebale razmjenjivati podatke u ovakvim slučajevima.

Bivši tužilac i sudija Vehid Šehić je naveo kako je nedostupnost optuženih i osumnjičenih u predmetima ratnih zločina veliki problem, jer je teško očekivati da pravda bude zadovoljena dok osumnjičeni umiru. Smatra kako je najveći problem u tom procesu saradnja pravosudnih institucija u regiji.

“Ja znam da postoji mogućnost da se ustupi predmet pravosuđu Hrvatske, da ga oni završe, međutim izgleda da se i to ne uspijeva uraditi. To je samo dokaz koliko smo daleko mi od istinskog suočavanja s prošlošću”, dodao je Šehić.

Na problem nedostupnosti osumnjičenih i optuženih ukazala je i sutkinja Joanna Korner, koja je u ranijim izvještajima za OSCE iznijela zabrinjavajuće rezultate rada Državnog tužilaštva u procesuiranju ratnih zločina. Prema njenoj analizi, rješenje bi bilo ustupanje predmeta državama u kojima se osumnjičeni nalaze, prije podizanja optužnice.

“Ustrajati na istrazi i optužnici, kada ne postoje realni izgledi da će glavni pretres biti održan u bliskoj budućnosti, znači gubiti vrijeme i resurse i Tužilaštva i Suda BiH”, pojasnila je Korner.

Ona je navela kako je primarno unaprijediti regionalnu saradnju, bilo kroz hapšenja i vraćanja osumnjičenih u BiH ili kroz veću spremnost stranih pravosudnih institucija da provode krivične postupke.

Za Šehića prva adresa u tom postupku jesu ministarstva pravde, koja bi trebala pokrenuti prvi korak procesa regionalnih pregovora i pronaći način kako da ovakvi predmeti budu procesuirani.

“Nemoralno je da štitite nekog ko je osumnjičen za ratni zločin. To je meni neka vrsta saučesništva i prikrivanja. Nažalost, mi živimo u jednom takvom ambijentu, jer u mnogim državama regiona osumnjičeni za ratne zločine su nacionalni heroji”, rekao je Šehić, javlja BIRN BiH. 

U augustu 2025. godine Tužilaštvo BiH je objavilo kako trenutno imaju 86 aktivnih predmeta ratnih zločina, u fazi istrage po prijavama, od čega 245 protiv nedostupnih osoba. Detektor je ranije izvještavao kako je glavni državni tužilac Milanko Kajganić u martu predstavio godišnji izvještaj o radu Tužilaštva BiH, navodeći da su poteškoće Odjela za ratne zločine vidljive kroz broj neriješenih predmeta, koji iznosi 192, od čega su u 90 predmeta osobe nedostupne pravosudnim organima BiH.


(Vijesti.ba / FENA)