Završnica Projekta SMART Balkans: Bolji Balkan kroz saradnju i odgovornost

Bila je to prilika za rezimiranje tog uspješnog četvorogodišnjeg projekta kojeg je finansirala Kraljevina Norveška, ali i za diskusiju o budućem djelovanju organizacija civilnog društva na zapadnom Balkanu kojima se sužava prostor za djelovanje usljed nestabilnih političkih okolnosti i smanjenih mogućnosti za finansiranje.

Projekt SMART Balkans je predstavljao jednu od najznačajnijih platformi za podršku radu i umrežavanju organizacija civilnog društva u šest zemalja zapadnog Balkana o čemu svjedoči činjenica kako su u okviru njega dodijeljena 252 granta ukupne vrijednosti 125 miliona norveških kruna, odnosno više od 11 miliona eura.

Taj novac je uložen u podršku organizacijama koje se bave ljudskim pravima, marginaliziranim grupama, zaštitom okoliša, kao i nezavisnim medijima i drugim važnim akterima civilnog društva u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Na čelu Projekta SMART Balkans bio je bosanskohercegovački Centar za promociju civilnog društva (CPCD), koji je kreirao složeni mehanizam provedbe i implementirao ga sa partnerskim organizacijama IDM iz Tirane i CRPM iz Skoplja.

Otvarajući konferenciju, ambasadorica Norveške u Bosni i Hercegovini Kathrine Biering naglsaila je još jednom da je snažno i živo društvo neophodno za demokratiju.

- Kad se građani organizuju, povjerenje raste. A kad povjerenje raste, društva mogu rješavati teške probleme - kazala je.

Menadžerica Projekta Dajana Cvjetković (CPCD) ističe kako je SMART Balkans bio jedinstven po tome što su ga vodile isključivo lokalne organizacije, koristeći svoje kapacitete i ekspertizu i čuvajući dodir sa potrebama zajednica u kojima se provodio. Inicirano je više od stotinu različitih promjena u politikama, zbog čega su te promjene u društvima dugoročne.

- Te promjene ostaju onoliko dugo koliko smo spremni da ih branimo, posebno sam ponosna na to što smo imali i projekte koji su regionalni, koji nadilaze granice država i na kojima smo međusobno sarađivali, kazala je menadžerica Projekta.

To je posebno važno, budući da cijeli zapadni Balkan, prema riječima direktorice CPCD Aide Dagude, bez izuzetka očekuju teška vremena sa puno izazova u kojima će više nego ikad biti potrebno jako i hrabro civilno društvo. Zbog toga su opstanak, umrežavanje i saradnja organizacija civilnog društva zadaci kojima je potrebno odgovoriti na pravi način.

A načinima za opstanak i razvoj organizacija civilnog društva su na konferenciji bila posvećena tri panela, a diskutiralo se o novim modelima finansiranja i o evoluciji dosadašnjih praksi u svjetlu novih okolnosti. Naime, vrijeme u kojima se prostor za djelovanje organizacijama civilnog društva sužava je i vrijeme u kojima se najviše prepliću njihove uloge u održavanju stabilnosti društva i približavanju država zapadnog Balkana evropskim praksama i standardima.

Na panelima je istaknuto kako je na globalnoj konferenciji o finansiranju razvoja, ljetos u Sevilli, zaključeno da se finansiranje treba uskladiti sa potrebama civilnog društva i kako je potrebno naći model kojim će biti zadovoljni i donatori i organizacije, a koji će biti usklađen sa stvarnim potrebama. Učesnici su bili saglasni kako je vrlo izvjesno da je dosadašnji model podrške razvoju stvar prošlosti, ali da svi novi modeli koji budu predloženi trebaju odražavati lokalne posebnosti te voditi računa o partnerstvu s lokalnim organizacijama i njihovim mrežama.

Panelisti, koji su predstavljali lokalne organizacije civilnog društva i neke od međunarodnih donatora, ukazali su i na posljedice do kojih može dovesti izostanak podrške civilnom društvu u nerazvijenim demokratijama zapadnog Balkana, od kojih su neke već vidljive. O tome govori i izvještaj Balkanske mreže za razvoj civilnog društva (BCSDN) koji se bavi posljedicama nedavnog povlačenja dijela donatora sa Balkana, ali i daje konkretne preporuke za saradnju donatorske zajednice i civilnog društva u našem regionu.

- U svakom slučaju, predstavnici organizacija sa zapadnog Balkana su složno poručili kako je najveća snaga civilnog društva u povjerenju zajednice i nikad neće praviti kompromise na štetu vrijednosti za koje se bore. To će u svakom slučaju biti i najbolje naslijeđe Projekta SMART Balkans te ostvarenje njegove vizije zapadnog Balkana u kojem vladaju mir, stabilnost, saradnja, povjerenje i odgovornost - saopćeno je iz Centra za promociju civilnog društva.


(Vijesti.ba / FENA)