
Prema navodima Ukrajine, borce prvenstveno privlače finansijske naknade, dok su neki primorani da se priključe ratu.
Prema riječima ukrajinskog brigadnog generala Dmitra Usova, mreža za regrutaciju u potpunosti se aktivirala 2023. godine, kada je Rusija tražila načine da popuni gubitke u svojoj vojsci.
U početku se radilo o stotinama ugovora mjesečno, da bi se s vremenom broj povećao na hiljade. Najviše stranih regruta dolazi iz južne i istočne Azije, Afrike i bivših sovjetskih država.
Jedan od najvećih izvora za rusku armiju do nedavno je bio Nepal. Tokom 2023. i 2024. godine gotovo hiljadu državljana Nepala pridružilo se ruskim snagama.
Ukrajinski brigadni general dodao je da je Ukrajina uspjela značajno usporiti ruske međunarodne regrutne aktivnosti zahvaljujući radu Koordinacionog zapovjedništva, ukrajinske vojne obavještajne službe, Ministarstva vanjskih poslova i članova ukrajinskog parlamenta. Zahvaljujući tim potezima, ove godine regrutacija nepalskih boraca gotovo je potpuno zaustavljena.
Suprotno tome, raste angažman Sjeverne Koreje.
Lider Demokratske Narodne Republike Koreje Kim Jong Un izjavio je u aprilu ove godine da je poslao svoje vojnike u Rusiju na osnovu bilateralnog sporazuma o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, koji je prošle godine potpisao s ruskim predsjednikom
Vladimirom Putinom.
Važenje sporazuma potvrđuje i podatak da Ukrajina trenutno drži u zarobljeništvu borce iz 37 zemalja koji su se borili na strani Rusije.
(Vijesti.ba)