Djeci mlađoj od 16 zabranjene društvene mreže u Australiji: Kako će izgledati provedba?

Prema odluci vlade, tehnološke kompanije morat će poduzeti „razumne korake“ kako bi osigurale da maloljetnici ne mogu otvarati nove račune te da se postojeći deaktiviraju ili uklone. Vlada ističe da je cilj ove, u svijetu jedinstvene zabrane, koja uživa podršku mnogih roditelja, smanjiti „pritiske i rizike“ kojima su djeca izložena na internetu, a koji proizlaze iz „dizajnerskih rješenja koja ih potiču da provode više vremena pred ekranima, dok nude sadržaj koji može naštetiti njihovom zdravlju i dobrobiti“.

Istraživanje naručeno od vlade pokazalo je da 96% djece uzrasta od 10 do 15 godina koristi društvene mreže, a čak sedam od deset bilo je izloženo štetnom sadržaju — od mizoginije i snimaka nasilja do materijala koji potiču poremećaje ishrane i druge oblike štetnog ponašanja, piše BBC.

Koje platforme su obuhvaćene?

Australska vlada zasad je imenovala deset platformi na koje se zabrana odnosi: Facebook, Instagram, Snapchat, Threads, TikTok, X, YouTube, Reddit te streaming servisi Kick i Twitch.

Vlada je pod pritiskom da popis proširi i na online igre, zbog čega su platforme poput Robloxa i Discorda nedavno uvele provjere dobi za neke svoje funkcije. Kriteriji za uključivanje na popis su jasni: glavna svrha platforme mora biti društvena interakcija, mora omogućavati komunikaciju među korisnicima i objavu sadržaja.

Zbog toga platforme poput YouTube Kids, Google Classroom i WhatsApp nisu uključene u zabranu, a djeca će i dalje moći pregledavati većinu sadržaja na servisima poput YouTubea za koje nije potrebna prijava.

Kako će se provoditi zabrana?

Odgovornost za provođenje zabrane u potpunosti je na tehnološkim kompanijama, dok djeca i roditelji neće biti kažnjavani. Za ozbiljna ili ponovljena kršenja, kompanijama prijete kazne do 49,5 miliona australskih dolara. Vlada od njih zahtijeva poduzimanje „razumnih koraka“ i korištenje tehnologija za provjeru dobi, bez preciziranja kojih.

Među opcijama se spominju korištenje službenih ličnih dokumenata, prepoznavanje lica ili glasa te procjena dobi na osnovu online ponašanja. Oslanjanje na dob koju korisnici sami navedu ili na roditeljsko odobrenje neće biti dovoljno.

Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, najavila je da će s gašenjem računa početi 4. decembra, dok je Snapchat objavio da će korisnici svoju dob moći potvrditi putem bankovnih računa, ličnih dokumenata ili selfieja. Ostale platforme još nisu objavile svoje planove.

Hoće li zabrana biti učinkovita?

Učinkovitost zabrane i dalje je neizvjesna dok kompanije ne otkriju koje će metode provjere koristiti. Postoji bojazan da bi tehnologije mogle pogrešno blokirati neke korisnike, a propustiti druge koji su maloljetni. Vladin izvještaj pokazao je da je tehnologija prepoznavanja lica najmanje pouzdana upravo za uzrast koji cilja.

Kritičari se pitaju jesu li kazne dovoljno visoke. Kako je rekao bivši direktor Facebooka Stephen Scheeler: „Meti treba oko sat i 52 minute da zaradi 50 miliona dolara“. Mnogi tvrde da zabrana neće riješiti problem jer ne obuhvata stranice za upoznavanje, platforme za igre i AI chatbotove.

Drugi upozoravaju da će tinejdžeri koji se oslanjaju na društvene mreže zbog podrške ostati izolirani te da bi edukacija bila bolji pristup. Ministrica komunikacija Annika Wells priznala je da zabrana možda neće biti „savršena“. „Biće malo neuredno u provedbi“, izjavila je. „Velike reforme uvijek jesu.“

Zabrinutost oko zaštite podataka

Pojavila se i zabrinutost zbog prikupljanja i čuvanja velike količine ličnih podataka potrebnih za provjeru dobi. Australija je posljednjih godina imala više velikih curenja podataka, što dodatno pojačava nepovjerenje. Vlada, međutim, uvjerava da zakon uključuje „snažne zaštitne mjere“.

Podaci se smiju koristiti isključivo za provjeru dobi i moraju se uništiti odmah nakon toga, a za kršenja su predviđene „ozbiljne kazne“. Također, platforme moraju ponuditi alternativu korištenju službenih dokumenata.

Reakcije tehnoloških divova

Tehnološke kompanije bile su zatečene najavom zabrane, tvrdeći da će je biti teško provesti, da će je biti lako zaobići te da predstavlja rizik za privatnost korisnika.

Upozorili su da bi mogla otjerati djecu u „tamne dijelove interneta“ i lišiti ih važnih društvenih kontakata. Snap i YouTube čak su osporili da uopće spadaju u kategoriju društvenih mreža, a Google navodno razmatra pravnu borbu.

Iako su se protivile, kompanije poput TikToka i Snapa na kraju su izjavile da će se uskladiti s zakonom. Jedina australska kompanija na popisu, Kick, najavila je da će konstruktivno sarađivati s vlastima.

Kakva je praksa u svijetu?

Australska zabrana prva je takve vrste u svijetu i druge će zemlje pažljivo pratiti njen ishod. Drugdje su isprobani različiti pristupi – Ujedinjeno Kraljevstvo je uvelo stroga pravila za zaštitu mladih od štetnog sadržaja, dok mnoge evropske zemlje zahtijevaju pristanak roditelja za korištenje društvenih mreža.

Francuska razmatra zabranu za mlađe od 15, Danska i Norveška planiraju slične mjere, a Španija je predložila zakon koji bi zahtijevao odobrenje staratelja za mlađe od 16. U SAD-u je pokušaj uvođenja roditeljskog pristanka u saveznoj državi Utah blokirao sud.

Očekivano, tinejdžeri već traže načine kako zaobići zabranu. Mnogi otvaraju nove račune s lažnim datumima rođenja, dok se online dijele savjeti o alternativnim aplikacijama. Neki influenceri prebacili su se na zajedničke račune s roditeljima. Analitičari predviđaju i porast korištenja VPN-ova, koji skrivaju lokaciju korisnika, kao što se desilo u Velikoj Britaniji nakon uvođenja sličnih pravila kontrole dobi.

(Vijesti.ba)