Cijena rata: Koliko Ukrajinu košta odbrana od Rusije?

Tačne brojke vjerovatno će biti poznate tek za desetak godina, a ovaj iznos je procjena zasnovana na dostupnim podacima ukrajinskih ministarstava, uz napomenu da je dio informacija obuhvaćen vojnom ili službenom tajnom.

Ako se posmatra samo službeno zabilježena vojna potrošnja Ukrajine, koju prikuplja i izračunava SIPRI – Štokholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja, najznačajnija institucija u svijetu koja se bavi praćenjem i kontrolom naoružanja – ona iznosi oko 65 milijardi eura godišnje, javlja Hina.

Međutim, SIPRI-jeve brojke obuhvataju ukupnu vojnu potrošnju (trenutne državne izdatke: plate, opremu, municiju, logistiku, amortizaciju...), ali ne uključuju tržišnu vrijednost opreme i oružja koje su saveznici poklonili ili isporučili.

Većinu oružja Ukrajina ne kupuje

Prema podacima Ukrajinskog instituta za politiku, uz uračunatu vrijednost oružja i opreme dobijene od partnera, stvarna vojna potrošnja samo za 2024. godinu prelazila je 125 milijardi eura, a za tekuću godinu bit će još veća.

Institut navodi da je Ukrajina 2021. godine trošila 5,5 milijardi eura na odbranu, a godinu kasnije 44 milijarde eura – što je povećanje od šest i po puta. To je najveći godišnji rast vojne potrošnje koji je SIPRI zabilježio od svog osnivanja 1966. godine.

Ukrajina finansira vojnu potrošnju kombinacijom vlastitog budžeta, međunarodne vojne i finansijske pomoći, domaće odbrambene industrije i ratnih obveznica. Većinu oružja ne kupuje, već ga dobija kroz pomoć ili na kredit, dok najveći dio novca ide na plate, municiju, popravke, dronove i proizvodnju naoružanja.

“Ukrajina je ukupno potrošila između 100 i 120 milijardi dolara”

Najveći donator su Sjedinjene Američke Države. Prema podacima USAFacts-a, SAD je od početka invazije do sredine ove godine odobrio 182,8 milijardi dolara pomoći Ukrajini kroz tzv. hitno finansiranje. Od toga oko 67 milijardi dolara otpada na sigurnosnu pomoć, oružje i vojnu opremu – uključujući tenkove, artiljeriju, radarske sisteme i municiju.

Prema Institutu za svjetsku ekonomiju iz Kiela, evropske zemlje (EU i ostale evropske države) do aprila ove godine dostavile su 72 milijarde eura vojne pomoći Ukrajini. Procjene govore da je Ukrajina od početka rata do danas potrošila između 100 i 120 milijardi dolara vlastitog novca, od čega 60–70 milijardi na naoružanje i vojnu opremu, a ostatak na širok spektar ratnih troškova.

To uključuje plate vojnika, dodatke za borbenu opasnost, logistiku, gorivo, popravke opreme, komunikacione sisteme, radarsku tehnologiju, kao i popravku infrastrukture, snabdijevanje vojske energijom, vodom i hranom, te obnovu mostova, puteva i bolnica.

Zelenski: Potrebna nam je finansijska pomoć Evrope

Značajan dio troškova odnosi se i na humanitarnu pomoć i brigu o izbjeglicama – milioni Ukrajinaca raseljeni su unutar zemlje, a država im obezbjeđuje smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje. Trend međunarodne pomoći se mijenja – SAD usporava isporuke, dok evropske zemlje preuzimaju vodeću ulogu u vojnoj podršci, uključujući i proizvodnju oružja u lokalnim fabrikama.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više puta je izjavio da će za odbranu zemlje “potrošiti sve što bude mogao”. Na konferenciji o obnovi Ukrajine ponovio je:

“Sve što se sada obnavlja, popravlja i štiti u Ukrajini neće služiti samo nama, nego i Evropi. Trebamo vašu direktnu finansijsku pomoć da bismo preživjeli ovaj rat.”

Prema procjenama MMF-a, Ukrajina dnevno troši 172 miliona eura na rat, a zahvaljujući međunarodnoj pomoći to za sada može finansirati. “Svi plaćamo cijenu ovog teškog rata i tako će biti dok god traje”, rekao je nedavno na kraju svog mandata glavni ekonomista OECD-a, Álvaro Santos Pereira.

Svjetska banka ima tri scenarija

Procjena je da je rat u Ukrajini do sada globalnu ekonomiju koštao više od dva biliona dolara zbog rasta cijena i izgubljenih ekonomskih prilika. Prema četvrtoj “Brzoj procjeni šteta i potreba” (RDNA4), koju zajednički sprovode ukrajinska vlada, Svjetska banka, Evropska komisija i Ujedinjene nacije, procjenjuje se da će Ukrajini u narednih 10 godina biti potrebno 524 milijarde dolara za obnovu i oporavak zemlje.

Radi se, prije svega, o obnovi stambene, saobraćajne i poslovne infrastrukture na nivo prije rata. Svjetska banka, koja vodi i upravlja fondom za obnovu Ukrajine, iznijela je tri moguća scenarija: optimistični, pesimistični i realni.

Optimistični scenarij

Ovaj scenarij predviđa kraj rata za godinu ili dvije, uz stalnu i predvidivu međunarodnu pomoć (od EU, SAD-a i drugih država) kroz bespovratna sredstva i povoljne kredite. Taj novac bi privatni sektor aktivno ulagao u obnovu industrije, energetike i transporta, dok bi ukrajinska administracija djelotvorno i transparentno upravljala sredstvima kako bi se ona koristila efikasno i bez korupcije.

Pesimistični scenarij

U pesimističnom scenariju, rat bi trajao još više od pet godina, uz stalna razaranja infrastrukture. Međunarodna pomoć bi se smanjivala i kasnila u isplatama, a privatni sektor bi izbjegavao ulaganja zbog nesigurnosti. Inflacija, korupcija i birokratske prepreke dodatno bi umanjile učinkovitost raspoloživih sredstava.

“Realni” scenarij

Realni scenarij pretpostavlja još dvije do tri godine rata, uz nepredvidivu međunarodnu pomoć i povremena kašnjenja u isporukama sredstava. Privatni sektor bi ulagao sporije zbog rizika i nesigurnosti, a obnova bi bila usporena, posebno u najpogođenijim regijama.

Sva tri scenarija polaze od pretpostavke teritorijalne cjelovitosti Ukrajine — što je, prema trenutnom stanju na terenu, možda najudaljeniji mogući ishod.

(Vijesti.ba)