Macron želi uvesti "dobrovoljni vojni rok"

Projekat, koji ne uvodi obavezni vojni rok, zamišljen je da osigura obučeno osoblje za aktivne oružane snage ili rezervu. Posljednjih godina političari su ponekad spominjali vojnu službu kao način disciplinovanja mladih ili stvaranja društvene kohezije.

Sada je glavni motiv jačanje oružanih snaga zbog prijetnje koju predstavlja Rusija.

Po ugledu na mnoge evropske zemlje

Mnoge druge evropske zemlje takođe razmatraju vraćanje vojne službe u različitim oblicima, dok rastu upozorenja da bi ruski lider Vladimir Putin mogao biti spreman napasti neku NATO državu već 2028. godine.

„Francuska nije sama u ovom promišljanju o mobilizaciji nacije izvan angažovanih vojnih snaga, i to je utoliko relevantnije sada kada postoji jasna ruska prijetnja“, rekla je Hélène Conway-Mouret, zastupnica Socijalističke partije koja sjedi u odboru za vanjske poslove i odbranu francuskog Senata.

Ranije ovog mjeseca, vladajuće stranke Njemačke dogovorile su uvođenje obavezne registracije i ljekarskih pregleda za muškarce od 18 godina — ali su svaki potez ka uvođenju obavezne službe uslovile posebnom odlukom parlamenta koja će biti pokrenuta samo ako dobrovoljna služba ne ispuni potrebe vojske.

Poljska je početkom ove godine predstavila cilj da obuči svakog odraslog muškarca za rat, ali je takođe izbjegla ponovno uvođenje obaveznog služenja.

Francuski dobrovoljni program će vjerovatno uključivati ozbiljnu vojnu obuku, ali trenutno nema govora o vraćanju obaveznog vojnog roka, koji je ukinuo pokojni predsjednik Jacques Chirac 1997. godine.

Macron u četvrtak posjećuje 27. brigadu planinske pješadije u Varcesu, saopćila je Jelisejska palata u ponedjeljak, gdje se očekuje da će dati najavu. „Tom prilikom, predsjednik Republike ponovo će naglasiti važnost pripreme nacije i njenih moralnih snaga da se suoče s rastućim prijetnjama“, navodi se iz Jeliseja.

"Zakonodavne promjene"

Takva reforma zahtijevala bi „zakonodavne promjene“, naglasio je jedan francuski zvaničnik. Vlada se obavezala da će do 21. decembra predstaviti ažurirani zakon o vojnom planiranju.

Za razliku od mnogih Macronovih prijedloga, ideja o stvaranju dobrovoljne vojne službe dobila je široku podršku širom politički podijeljene Francuske.

Plan podržavaju konzervativci i desnica, uključujući predsjednika senatskog odbora za vanjske poslove i odbranu, Cédrica Perrina iz Republikanske stranke, i predsjednika Nacionalnog okupljanja Jordana Bardellu, koji je ukidanje vojnog roka nazvao „greškom“.

Bardella je rekao da bi vojna služba jednog dana ponovo trebala postati obavezna, ali je priznao da oružane snage trenutno nemaju dovoljno novca da obučavaju cijelu francusku omladinu.

Na ljevici, Conway-Mouret takođe ne očekuje protivljenje.

„Ako je dobrovoljno, ne vidim zašto bi bilo otpora“, rekla je.

Francuska ima za cilj da do 2035. godine stvori rezervni sastav od 105.000 ljudi — omjer jednog rezerviste na svaka dva aktivna vojnika. To bi predstavljalo značajan porast u odnosu na gotovo 44.000 rezervista u 2024.

Najviši francuski vojni zvaničnici ranije su izrazili zabrinutost zbog pada broja stanovništva i njegovog neizbježnog uticaja na regrutaciju.

Macron je prvi put spomenuo ove planove u julu, a kabinet francuskog premijera je u septembru nagovijestio da je u pripremi obnovljena, dobrovoljna vojna služba.

(Vijesti.ba)