Trumpovi stavovi o Ukrajini: Od "luđaka" do "partnera" Putina

U tom periodu, Trumpov ton prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu mijenjao se naglo i često kontradiktorno, od popustljivosti i simpatija, do frustracija, kritika i pritisaka.

Popustljivost i oštri tonovi

Na početku mandata, Trump je nastavio dugogodišnji narativ o "dobrim odnosima" s Putinom. Ipak, kako su se ruski napadi intenzivirali, postajao je sve kritičniji. Kroz vrijeme, ove godine o Putinu govorio je:

30. mart – "Poznajem ga dugo. Uvijek smo se dobro slagali", rekao je, tvrdeći da vjeruje Putinovoj riječi u budućem mirovnom sporazumu.

24. april – prvi put javno kritikuje ruske napade na Kijev: "Vladimire, STOP!"

25. maj – "Nešto mu se desilo. Otišao je potpuno lud!"

13. jul – "Mislio sam da je neko ko drži do svojih riječi, a onda noću bombarduje ljude."

14. jul – "Ne želim da kažem da je ubica, ali je tvrd čovjek. Prevario je mnogo ljudi."

Unatoč kritikama, Trump je Putinu u više navrata davao politički prostor, uključujući i samit na Aljasci u avgustu, gdje nije postignut dogovor, ali je Moskvi pruženo međunarodno priznanje koje je dugo tražila.

Napete relacije

Odnosi Trumpa i Zelenskog bili su obilježeni snažnim tenzijama, posebno nakon sukoba u Ovalnoj kancelariji u februaru. O Zelenskom je pričao:

19. februar – "On je diktator bez izbora”.

28. februar – optužio ga da "ne poštuje zemlju koja ga je podržala više nego što je trebalo". Nakon svađe, Trump je privremeno zaustavio vojnu pomoć Kijevu kako bi ga "prisilio na mir".

29. april – Trump pokazuje saosjećanje prema ukrajinskim žrtvama i ublažava stav prema Zelenskom.

25. jun – opisuje sastanak sa Zelenskim tokom NATO samita kao "vrlo dobar", te otvara mogućnost slanja dodatnih Patriot sistema.

Ali već na jesen, ponovno pooštrava retoriku.

21. novembar – poručuje da Zelenski "mora prihvatiti" američki mirovni plan, koji uključuje ustupke teritorija Rusiji i ograničavanje ukrajinske vojske.

23. novembar – napada ukrajinsko rukovodstvo jer "nije izrazilo ni trunku zahvalnosti".

Mirovni plan koji je uzburkao političku scenu

Krajem godine Trump je iznio mirovni plan koji mnogi u SAD i Evropi smatraju izrazito povoljnim za Rusiju. Pojedini senatori tvrde da je riječ o "spisku želja iz Moskve", no državni sekretar Marco Rubio i State Department to negiraju.

Evropski saveznici izrazili su zabrinutost da bi Washington mogao gurati rješenje koje bi praktično nagradilo ruske teritorijalne dobitke.

Trumpovi stavovi o Ukrajini sve češće se prepliću sa kritikama evropskih zemalja koje, kako tvrdi, "nisu učinile dovoljno da ekonomski pritisnu Rusiju".

Ključne izjave

AP je u opsežnoj analizi naveo i Trumpove, kako pišu, ključne izjave o Ukrajini.

31. januar: "Rat ne bi ni počeo da sam ja predsjednik."

23. septembar: Rusiju naziva "papirnim tigrom" i tvrdi da Ukrajina može povratiti svu izgubljenu teritoriju.

17. oktobar: Predlaže zaustavljanje rata na postojećoj liniji fronta: "Idite kući svojim porodicama."

22. oktobar: "Nadam se da će Putin postati razuman. Nadam se i Zelenski."

22. novembar: kaže da je spreman pregovarati o izmjenama mirovnog plana.

23. novembar: ponovo kritikuje Kijev i Evropu zbog nedostatka zahvalnosti.

Uticaj na stabilnost Evrope

Dakle, Trumpova retorika o ratu u Ukrajini ove godine bila je neobično promjenljiva — od tvrdnji da rat može okončati u jednom danu, preko javnih sukoba sa Zelenskim, do pritisaka na Ukrajinu da prihvati sporazum koji joj oduzima dio teritorije. Istovremeno se njegova ocjena Putina kretala od "dobrog partnera" do "potpuno ludog".

Dok Washington, Kijev i Moskva ulaze u najkompleksniju fazu pregovora, ostaje nejasno koliko je Trumpova strategija rezultat promišljenog diplomatičkog pritiska, a koliko političke improvizacije i koliko će sve to uticati na trajnu stabilnost istočne Evrope, ističu iz ugledne svjetske agencije.

(Vijesti.ba)