"Super-gljivica" koja napada stidna područja širi se Evropom

Prva prijetnja je Trichophyton indotineae, takozvana „super gljivica“ koja sve češće uzrokuje uporne i bolne infekcije kože. Druga je Candidozyma auris (C. auris), potencijalno smrtonosna gljivica koja se posebno brzo širi bolničkim okruženjem.

T. indotineae, novootkrivena vrsta dermatofita, godinama je prisutna u gotovo epidemijskim razmjerama na indijskom potkontinentu. U Velikoj Britaniji infekcije su do nedavno bile rijetke, ali je u posljednje tri godine zabilježen rast slučajeva od gotovo 500 posto.

Prema podacima Nacionalne mikološke referentne laboratorije, ova gljivica sada čini 38 posto svih dermatofitnih izolata poslanih na analizu. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je veliki broj sojeva otporan na terbinafin – standardni lijek za gljivične infekcije kože dostupan u zdravstvenim sistemima.

Infekcija se lako prenosi s osobe na osobu, a simptomi uključuju izrazito crvene, svrbežljive i bolne osipe, najčešće u preponama, na butinama i glutealnom području. U težim slučajevima širi se na druge dijelove tijela, uključujući lice, ostavljajući ponekad trajne ožiljke.

Stručnjaci navode da se često zamjenjuje s ekcemom ili psorijazom, što dodatno otežava liječenje. Zbog otpornosti na standardne lijekove, pacijenti mjesecima primaju itrakonazol – lijek koji nosi rizik od oštećenja jetre i srca.

Druga prijetnja dolazi u obliku gljivice Candidozyma auris, otkrivene 2009. godine u Japanu, a danas registrovane na svim kontinentima osim Antarktika.

U Velikoj Britaniji je između novembra 2024. i aprila 2025. zabilježeno 134 novih slučajeva – porast od 23 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci, objavila je UKHSA.

C. auris uglavnom živi na koži bez simptoma, ali može uzrokovati teške infekcije ako dospije u krvotok, mozak, kičmu, kosti, abdomen, rane ili respiratorni i urinarni sistem. Posebno je opasna za pacijente s oslabljenim imunitetom, one u intenzivnoj njezi ili dugotrajno hospitalizirane.

Ono što je čini izuzetno problematičnom jeste njena sposobnost da preživi sedmicama na površinama i medicinskoj opremi te otpornost na više antifungalnih tretmana i čak neke dezinfekcijske preparate.

Britanski i evropski infektolozi upozoravaju da se slučajevi obje gljivice ubrzano povećavaju te da bi se situacija mogla dodatno pogoršati ako se ne poduzmu stroge mjere kontrole infekcija.

Iako nijedna od ovih gljivica trenutačno ne predstavlja „apokaliptičnu“ prijetnju, zdravstveni radnici naglašavaju da su bolnice posebno ranjive.

Mjere prevencije uključuju:

• pojačanu higijenu ruku,

• pravilno zbrinjavanje pacijenata koji nose gljivicu,

• temeljitu dezinfekciju opreme i bolničkih površina,

• redovno laboratorijsko testiranje kako bi se spriječilo zakašnjelo otkrivanje.

Zdravstvene institucije širom Evrope pozivaju na oprez i stalno praćenje širenja obje opasne gljivice, upozoravajući da se potencijalni globalni rizik može smanjiti samo brzim reakcijama i kontrolom u bolničkim okruženjima.

(Vijesti.ba)