
Bijela kuća razmatrala je, ali je na kraju odustala od televizijskog obraćanja naciji predsjednika Donalda Trumpa u utorak povodom sporazuma o primirju s Iranom, dok su pojedini savjetnici privatno izražavali zabrinutost da bi se još uvijek krhki dogovor mogao preuveličati, rekli su američki zvaničnici za Reuters.
Ova odluka ukazuje na balansiranje administracije Donalda Trumpa, koja je željela pokazati rani optimizam u vezi s prekidom sukoba i otvaranjem Hormuškog moreuza, iako su savjetnici bili svjesni njegove nestabilnosti. Uoči pregovora zakazanih za subotu u Islamabadu, analitičari upozoravaju da nije jasno hoće li primirje prerasti u trajni sporazum.
Izvori navode da je Trump bio odgovoren od ideje obraćanja, dok je Bijela kuća negirala da su takve rasprave uopće stigle do predsjednika.
Na kraju je Donald Trump primirje objavio putem društvenih mreža, svega nekoliko sati prije isteka roka, nakon kojeg je ranije zaprijetio uništenjem Irana.
Jedan od izvora naveo je da je Trump bio odlučan održati govor, ali da se od toga odustalo, jer detalji sporazuma nisu bili dovoljno jasni.
Savjetnici su smatrali da nema dovoljno informacija kako bi se predsjednik obratio javnosti, iako bi takav govor mogao objasniti naglu promjenu politike nakon ranijih najava o intenziviranju napada.
Primirje je zaustavilo američke i izraelske zračne udare na Iran, ali nije okončalo blokadu Hormuškog moreuza niti smirilo paralelni sukob između Izraela i Hezbollaha u Libanu.
Moreuz je i dalje zatvoren, dok su Izrael i Hezbollah nastavili razmjenu vatre, pri čemu obje strane optužuju jedna drugu za kršenje primirja.
Donald Trump je izrazio frustraciju, optužujući Iran da ne poštuje dogovor i poručivši da je pregovaranje jedini razlog zbog kojeg ta zemlja "još postoji".
Uprkos tome, SAD i Iran šalju visoke delegacije na pregovore u Islamabad, koje će s američke strane predvoditi potpredsjednik JD Vance.
Analitičari upozoravaju da između dvije strane postoji duboko nepovjerenje, dodatno pojačano ranijim potezima Washingtona, uključujući povlačenje iz nuklearnog sporazuma i vojne napade na Iran.
Stručnjaci smatraju da će Iran, uprkos slabljenju vojnih kapaciteta, ostati dugoročni izazov za SAD, posebno zbog utjecaja na globalno tržište energije i kontrole nad Hormuškim moreuzom.
(Vijesti.ba)