Naučnici otkrili prekretnicu: Brže starimo nakon 50. godine

Nakon te dobi, putanja propadanja naših tkiva i organa postaje znatno strmija nego u prethodnim decenijama. Istraživanje, zasnovano na analizi proteina u ljudskom tijelu, pokazalo je da su krvne žile među prvima koje pokazuju znakove ubrzanog starenja.

„Na osnovu promjena proteina povezanih sa starenjem, razvili smo proteomske satove starosti specifične za pojedina tkiva i opisali putanje starenja na nivou organa“, piše tim predvođen naučnicima s Kineske akademije nauka. „Vremenska analiza otkrila je prelomnu tačku starenja oko 50. godine, pri čemu su krvne žile tkivo koje rano stari i izrazito je osjetljivo na proces starenja.“

Iako ljudi žive znatno duže od većine sisara, to dolazi uz cijenu smanjene funkcije organa i povećanog rizika od hroničnih bolesti. Kako bi bolje razumjeli taj proces, naučnici su istražili kako se proteini u različitim tkivima mijenjaju kroz vrijeme.

Analizirali su 516 uzoraka iz 13 različitih tkiva prikupljenih od 76 donora organa u dobi od 14 do 68 godina. Uzorci su obuhvatili sedam tjelesnih sistema, uključujući kardiovaskularni, probavni, imuni i respiratorni sistem. Tim je napravio katalog proteina i pratio kako se njihove razine mijenjaju u odnosu na godine donora.

„Naša otkrića postavljaju temelje za razumijevanje ljudskog starenja na nivou sistema kroz prizmu proteina“, naveli su istraživači.

Upoređujući svoja otkrića s bazama podataka o bolestima, naučnici su utvrdili da se ekspresija 48 proteina povezanih s bolestima poput kardiovaskularnih oboljenja, fibroze tkiva i masne jetre povećava s godinama. Najizraženije promjene zabilježene su u periodu između 45. i 55. godine života.

U tom periodu mnoga tkiva prolaze kroz značajne promjene, a najizraženije u aorti, glavnoj arteriji koja prenosi krv iz srca. Značajne promjene uočene su i u slezeni i pankreasu, organu ključnom za proizvodnju enzima i hormona.

Kako bi provjerili svoja otkrića, istraživači su izolovali protein povezan sa starenjem iz aorte miševa i ubrizgali ga mladim jedinkama. Tretirani miševi pokazali su smanjenu fizičku sposobnost, slabiju snagu, izdržljivost i koordinaciju u poređenju s kontrolnom grupom.

Ova studija nadopunjuje ranija istraživanja. Primjerice, rad američkog tima ukazao je na još dva vrhunca starenja, oko 44. i 60. godine života, povezana s promjenama u metabolizmu i funkciji različitih organa. Nova otkrića potvrđuju da je ljudsko starenje složen proces koji uključuje više tjelesnih sistema.

Razumijevanje kako i kada starenje utiče na pojedine dijelove tijela moglo bi doprinijeti razvoju ciljanih medicinskih intervencija. „Ovi uvidi mogu olakšati razvoj usmjerenih terapija za starenje i bolesti povezane sa starenjem, otvarajući put poboljšanju zdravlja starijih osoba“, zaključuju autori studije objavljene u časopisu Cell.

(Vijesti.ba)