EU priprema veliku strategiju za rijetke metale: Žele smanjiti ovisnost o Kini

Evropska komisija najavila je nove politike koje uključuju koordiniranu kupovinu i stvaranje zaliha kako bi se smanjila opasna ovisnost o Kini, piše DW.

Ovaj potez dolazi kao direktan odgovor na poteze Kine, koja je s više od dvije trećine globalne proizvodnje od 2023. godine apsolutni lider na tržištu rijetkih zemnih metala.

Peking je u oktobru najavio nove kontrole izvoza, što je uzdrmalo tržišta i poremetilo opskrbne lance, iako je kasnije objavio da će mjere biti obustavljene na godinu dana.

Zabrinutost u evropskoj, a posebno njemačkoj industriji, dodatno je potaknuo i spor oko proizvođača čipova Nexperia. Šef EU za industriju, Stephane Sejourne, bio je direktan u ocjeni situacije. "Evropa odgovara na novu globalnu geopolitičku stvarnost", rekao je, uspoređujući poteze Pekinga s "reketom" rijetkih zemnih metala.

Kako bi ojačala svoju ekonomsku sigurnost, Komisija planira primijeniti strože ekonomske politike prema trgovinskim partnerima. "EU će također biti strateški usmjerenija u iskorištavanju svoje ekonomske težine i pristupa svom jedinstvenom tržištu", poručili su iz Komisije.

Mjere koje stoje na raspolaganju uključuju antidampinške carine, mehanizme protiv inostranih preuzimanja evropskih kompanija te isključivanje kompanija iz trećih zemalja iz javnih tendera. Situaciju dodatno komplikuje i trgovinski rat između SAD-a i Kine, pri čemu Washington također nastoji osigurati vlastite zalihe, što stavlja dodatan pritisak na Evropu.

"Ekonomska sigurnost temeljna je za sigurnost Evrope. Kada se prekine pristup kritičnim sirovinama koje su nam potrebne za odbranu, prevelike ovisnosti postaju fizički opasne", izjavila je povjerenica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas. 

"Danas usvajamo novu strategiju za smanjenje tih ovisnosti diverzificiranjem naših opskrbnih lanaca, ostajući pritom otvoreni za trgovinu s partnerima."

Evropska unija također pokreće strateški fond vrijedan gotovo 3 milijarde eura za finansiranje projekata rudarstva, prerade i recikliranja ključnih minerala i metala, kako unutar Evrope, tako i u partnerskim zemljama.

Ovaj fond je odvojen od ulaganja pojedinih država članica, poput Njemačke koja je za projekte rijetkih zemnih metala izdvojila milijardu eura za razdoblje od 2024. do 2028. godine.

Dok su drugi veliki proizvođači poput Mjanmara, Australije ili Brazila ili predaleko ili imaju složene odnose s EU, Unija se sve više okreće vlastitim resursima. Obećavajuća nalazišta za istraživanje već su identifikovana u nekoliko dijelova Evrope, ponajviše u Skandinaviji, primjerice oko golemog rudnika željezne rude u Kiruni u Švedskoj.


(Vijesti.ba)