Desetine hiljada afričkih pingvina uginulo od gladi

Svake godine, afrički pingvini (Spheniscus demersus) provode oko 20 dana na kopnu u fazi mitarenja, odnosno procesa zamjene starog perja novim, i obično se ugoje u pripremi za ovaj period gladovanja.

Ali između 2004. i 2011. zalihe njihove glavne hrane, sardine Sardinops sagax, spale su na oko 25 odsto svog maksimuma.

"Ako je hranu preteško pronaći prije mitarenja ili neposredno poslije, oni neće imati dovoljno rezervi da prežive gladovanje", kaže Ričard Šerli, biolog Univerziteta u Ekseteru ističući da ptice vjerovatno skončavaju u moru.

Masovno izgladnjivanje pogodilo je dva najvažnija mjesta za razmnožavanje afričkih pingvina između 2004. i 2011, izazivajući smrt oko 62.000 odraslih jedinki.

Ekolog Robert Kraford iz Odjeljenja za šumarstvo, ribarstvo i životnu sredinu u Kejptaunu i njegove kolege otkrili su da su promjene u temperaturi i salinitetu, prouzrokovane klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem, dovele do drastičnog smanjenja ribljeg fonda. Pored toga, veliki pritisak predstavlja i ribarska industrija.

"Preživljavanje odraslih, posebno tokom godišnjeg mitarenja, snažno je povezano sa dostupnošću plijena. Visoke stope izlova sardine, koje su kratko dostigle i do 80 odsto 2006. godine, u periodu kada je populacija tih riba opadala zbog promjena u životnoj sredini, vjerovatno su pogoršale smrtnost pingvina", ocjenjuje Šerli.

Ugrožena vrsta

Situacija se popravila od tada, pa su afrički pingvini proglašeni kritično ugroženom vrstom, sa manje od 10.000 parova koji se razmnožavaju u 2024. godini.

Kao i kod masovnog pomora riječnih delfina, lokalne mjere za ublažavanje situacije mogu imati ograničen domet.

"Pristupi upravljanju ribolovom koji smanjuju izlov sardina kada je njihova biomasa manja od 25 odsto maksimalne i omogućavaju većem broju odraslih da prežive i ostave potomstvo, kao i oni koji smanjuju smrtnost mladih sardina, takođe bi mogli pomoći, iako se o tome vode rasprave", kaže Šerli.

Bez rješavanja promjena u životnoj sredini, obnavljanje populacije pingvina je "teško", upozoravaju istraživači, a ako se postojeći trendovi nastave, afrički pingvini izumrijeće u narednih 10 godina.

"Science Alert" upozorava da ljudske aktivnosti uništavaju divlji svijet na Zemlji u neslućenim razmjerima, a populacije su opale za više od dvije trećine od sedamdesetih.

Zajedno sa uništavanjem svjetskih koralnih grebena i smrću velikog broja jegulja, ptica, afričkih slonova i riječnih delfina, ovo je još jedan događaj masovnog uginuća divljih životinja koji se sada pripisuje klimatskim promjenama, prenosi Euronews.



(Vijesti.ba)