EU postigla dogovor o prijedlogu za smanjenje zelenih pravila

Dogovor predstavlja veliku zakonodavnu pobjedu za predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen u njenom nastojanju da smanji birokratske prepreke za poslovanje, što je jedna od ključnih misija njenog drugog mandata.

Međutim, ta pobjeda došla je uz političku cijenu - dokument je doveo koaliciju koja ju je reizabrala na rub raspada i natjerao njenu političku porodicu, Evropsku narodnu stranku (EPP), da se udruži s krajnjom desnicom kako bi se dogovor progurao. Novi zakon, prvi u nizu tzv. omnibus zakona o pojednostavljenju, značajno smanjuje obim pravila o korporativnom izvještavanju o održivosti uvedenih u prošlom političkom mandatu. Cilj smanjenja birokratskih obaveza je jačanje konkurentnosti evropskih kompanija i poticanje ekonomskog rasta.

Dogovor je zaključen nakon godinu dana intenzivnih pregovora između donosilaca odluka u EU, investitora, poslovne zajednice i civilnog društva, koji su se sporili oko toga koliko treba smanjiti obaveze izvještavanja o utjecaju poslovanja i lanaca snabdijevanja na okoliš, dok su efekti klimatskih promjena u Evropi postajali sve gori.

- Ovo je važan korak ka našem zajedničkom cilju da stvorimo povoljnije poslovno okruženje koje će pomoći našim kompanijama da rastu i inoviraju - rekla je Marie Bjerre, danska ministrica za evropske poslove.

Danska, koja do kraja godine predsjedava Vijećem EU, vodila je pregovore u ime evropskih vlada.

- Ovaj sporazum donosi historijsko smanjenje troškova - rekao je Jörgen Warborn iz EPP-a, koji je predvodio pregovore u Parlamentu.

- Postigli smo nešto vrlo dobro za evropske kompanije. Nadam se da će omnibus imati svoju konačnu destinaciju sljedeće sedmice u Strasbourgu, gdje ćemo o njemu glasati na plenarnoj sjednici - dodao je.

Prijedlog Komisije iz februara osmišljen je da odgovori na zabrinutost kompanija da je papirologija potrebna za usklađivanje s EU zakonima skupa i nepravedna. Mnoge firme su krivile pretjerano strogu zelenu regulativu i ograničenja poslovanja u regionu za nizak ekonomski rast i gubitak radnih mjesta, što ih sprječava da se takmiče s američkim i kineskim rivalima.

No, Zelene stranke i civilno društvo, pa čak i dio poslovne zajednice, upozorili su da bi ovo povlačenje moglo ugroziti okoliš i ljudsko zdravlje. Neslaganje je odjeknulo Bruxellesom, narušivši ravnotežu moći u Parlamentu, jer je EPP prekršio tzv. "cordon sanitaire", nepisano pravilo koje zabranjuje saradnju mainstream stranaka s krajnjom desnicom, kako bi progurao velike rezove zelenih pravila. Time je postavljen presedan za buduće zakonodavstvo u EU, koja se suočava s često suprotstavljenim prioritetima - jačanjem ekonomskog rasta i napredovanjem u zelenoj tranziciji.

Riječ "omnibus" od tada je postala uobičajena u briselskom žargonu, s Komisijom koja je već predložila najmanje deset novih zakona o pojednostavljenju u oblastima poput zaštite podataka, finansija, upotrebe hemikalija, poljoprivrede i odbrane. Dogovor pregovarača iz Evropskog parlamenta, Vijeća EU i Komisije uključuje izmjene dva ključna zakona iz arsenala zelenih pravila EU - Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Direktive o korporativnoj dužnoj pažnji (CSDDD).

Pravila su prvobitno zahtijevala od velikih i malih kompanija da prikupljaju i objavljuju podatke o emisijama stakleničkih gasova, potrošnji vode, utjecaju rastućih temperatura na radne uvjete, curenju hemikalija i poštivanju ljudskih prava i radnih zakona u lancima snabdijevanja širom svijeta.

Sada će se obaveze izvještavanja odnositi samo na kompanije s više od 1.000 zaposlenih i 450 miliona eura neto prihoda, dok će samo najveće firme, s 5.000 zaposlenih i najmanje 1,5 milijardi eura prihoda, biti obuhvaćene obavezama dužne pažnje u lancima snabdijevanja.

Također, kompanije neće morati usvajati tranzicijske planove s detaljima o prilagođavanju poslovnog modela ciljevima smanjenja emisija stakleničkih gasova. Ključno je da su donositelji odluka ukinuli pravni okvir na nivou EU koji je omogućavao građanima da pozovu kompanije na odgovornost zbog utjecaja njihovih lanaca snabdijevanja na ljudska prava ili lokalne ekosisteme.

Poslanici Evropskog parlamenta imat će posljednju riječ o tome hoće li sporazum proći, s konačnim glasanje zakazanim za 16. decembar. To znači da zakonodavci imaju priliku odbiti ono što su ko-legislatori dogovorili ako smatraju da je previše udaljeno od prvobitne pozicije.


(Vijesti.ba / FENA)