
Stručnjaci ističu da je prvi korak smanjenje stresa i usporavanje disanja, jer se upravo nervna napetost često povezuje s iznenadnim porastom pritiska.
Sporo, duboko disanje tokom nekoliko minuta pomaže tijelu da se opusti i stabilizuje rad srca. Udah kroz nos, kratko zadržavanje daha i produžen izdah kroz usta šalju signal organizmu da smanji napetost, što može dovesti do postepenog pada pritiska. Uz to, blago istezanje vrata, ramena i leđa doprinosi opuštanju mišića i boljoj cirkulaciji.
Hladna voda također može imati brz efekat. Prskanje zglobova na rukama ili potiljka stimuliše nervni sistem i kod nekih osoba dovodi do kratkotrajnog, ali primjetnog sniženja pritiska. Ova metoda se često koristi kao prva pomoć kod naglih skokova.
Na duže staze, ishrana ima važnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska. Namirnice bogate kalijem, poput banana, avokada i zelenog lisnatog povrća, pomažu u održavanju ravnoteže tečnosti u organizmu, dok smanjenje unosa soli doprinosi stabilnijim vrijednostima pritiska.
Iako ove prirodne metode mogu pomoći u blažim slučajevima, ljekari upozoravaju da se kod učestalih ili izrazito visokih vrijednosti krvnog pritiska obavezno treba obratiti zdravstvenom stručnjaku. Prirodni pristupi mogu biti korisna dopuna, ali ne i zamjena za medicinski nadzor kada je on neophodan.
(Vijesti.ba)