Komšić u Briselu: Laž o "radikalnom islamizmu” je alat protiv evropske BiH

Predsjedavajući Komšić obratio se liderima država članica Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana, istakavši da koristi ovu priliku kako bi podijelio svoj iskren pogled na budućnost integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.

U svom obraćanju naglasio je dilemu s kojom se Bosna i Hercegovina suočava na evropskom putu – između potrebe za otvorenom i odgovornom analizom izostanka ozbiljnih domaćih postignuća u procesu evropskih integracija, te izražavanja razočarenja i zabrinutosti zbog usporavanja i neizvjesnosti politike proširenja Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.

Njegov govor prenosimo u nastavku:

Predsjedniče Europskog Vijeća, gospodine Costa

Predsjednice Europske Komisije, gospođo Von der Layen

Kolege predsjednici,

Dame i gospodo,

Presjedniče Costa, predsjednice Von der Layen, zahvaljujem se na pozivu za učešće na ovogodiošnjemsamitu EU-Zapadni Balkan.Iskoristiti ću ovu priliku i podijeliti moj pogled na budućnost integracije Bosne i Hercegovine u EU.

U tom nastojanju imam problem odlučiti do koje mjere kritizirati izostanak ozbiljnih postignuća Bosne i Hercegovine na putu ka EU, te kako izraziti moje razočarenje i zabrinutost za budućnost procesa proširenja na Zapadni Balkan.

Svjedočili smo, žalosnom neuspjehu Vijeća Ministara BiH da u nekoliko pokušaja usvoje prijedloge Zakona o sudovima, Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću te Odluke o uspostavi Ureda Glavnog pregovarača, a koga, u konačnici, zapravo mora imenovati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Kako uopće komentirati nepostizanje ovihelementarnih zahtjeva,kad se od Bosne i Hercegovine očekuju dalji napori na ispunjenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisijeod 2019 godine?

Prije svega, dozvolite da izrazim zadovoljstvo u pogledu nekoliko tačaka iz nacrta zaključaka Europskog vijeća o Bosni i Hercegovini koje će sutra razmatrati, a koji sam imao priliku vidjeti. Prvenstveno, "neupitnu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.“

Nadalje, kako Bosna i Hercegovina mora“osigurati jednakost i nediskriminaciju svih građana, prvenstveno provedbom grupe presudaSejdić-Fincikoje je donio Europski sud za ljudska prava”.

Posebno ističući da “niti jedan korak koji bi otežao implementaciju tih presuda ili produbio podjelene smije biti napravljen”.

Također, potpuno se slažem da “integritet izbornog procesa mora biti unaprijeđen prije održavanja općih izbora 2026. godine.”

Uistinu, ratificirali smo sporazum o suradnji s Eurojust-om . Također, sporazum s Frontex-om je već u privremenoj primjeni, što je omogućilo raspored Frontex-ovog osoblja.

Zakon o osobnim podacima i Zakon o graničnoj kontroli su izmjenjeni kako bi ispunili neophodne uvjete.

Konačno, Reformska agenda je usvojena u zadnjem momentu kako bi omogućila provedbu Plana rasta za Bosnui Hercegovinu.

Ipak, tek trebamo imenovati koordinatora za provedbu ovog programa kao i IPA koordinatora,te razviti Nacionalni plan usvajanja pravne stečevine EU.

Kao i mnogi građani Bosne i Hercegovine, smatam da je to premalo i presporo.

Kako i nacrt zaključakaEuropskog vijeća primjećuje“reformskadinamika je i dalje zaustavljena”.

To će se odraziti na dalju provedbu Plana rasta, Zelenu i Digitalnu agendu.

Očekujem kako ćeimenovanje Koordinatora za Plan rasta i IPA koordinatorapostati predmeti stalnih političkih borbi zasnovanih na etničkoj distribuciji moći.

Čak je i diversifikacija naše opskrbe plinom, koji trenutno dolazi isključivo iz Rusije, predmetom političkih uslovljavanja od strane vladajuće HDZ BiH, hrvatske stranke koja kontrolira lokalne institucije na teritorijama kuda Južna plinska interkonekcija treba proći.

Ovaj južni plinovod treba povezati Bosnui Hercegovinusa LNG terminalom Krk u Hrvatskoj.

Ta činjenica se koristiza pritisak na multietničke političke stranke u Bosni i Hercegovini, da usvoje izborni zakon koji produbljava etničke podjele suprotno presudama Europskog suda za ljudska prava.

Sada imamo novi element – jasno iskazan interes Sjedinjenih Država da razviju,izgrade, održavaju i upravljaju tim plinovodom.

To bi moglo biti rješenje.



Uvođenje digitalnog signala je bilozaustavljenodeceniju, sve do sredine ove godine kada je postepeno počelo.

Svejedno, to nije pomoglo javnom medijskom servisu i BHT -u koji je u dugovima radi opstrukcija entiteta u raspodjeli prihoda.

To može dovesti do gašenja javnog radio i televizijskog servisa Bosne i Hercegovine.

Ako me pitate kako izaći iz svih ovih problema i kako pristupiti izazovima pravilno – reći ću vam – putem demokracije.

Kako sam shvatio, Komisija je nedavno predstavila dokument pod nazivom „Europski demokratski štit“, predlažući niz konkretnih mjera s ciljem da osnaži, zaštiti i promovira, jakei otporne demokracije širom EU.

Vjerujem kako i države kandidati za članstvo u EUtrebaju imati učešće u tome na neki način.

Smatram kako je jedan od osnovnih problema koji generira stagnaciju u Bosni i Hercegovini zapravo nedostatak istinske demokracije.

Prije tri decenije, Dayton-ski mirovni sporazum je kreirao ustav gdje je demokracija pervertirana etničkom podjelom moći u donošenju odluka.

Ideja da se etničkim balansom zaustavi rat rezultirala je funkcionalnim disbalansom u miru.

Upravo zato dva etnička ministra mogu preglasati svojih osam kolega u Vijeću ministara BiH i zaustaviti ključne odluke na EU putu.

Nadalje, glasanje u Parlamentarnoj skupštini zahtjeva etničke i entitetske većine koje mogu zaustaviti čak i prijedloge koji prođu Vijeće ministara ukoliko se radi o krhkim koalicijama.

U Predsjedništvu Bosne i Hercegovine moramo imati apsolutnu jednoglasnost po pitanju oružanih snaga i pitanja obrane, a samo jedan uslovni veto može zaustaviti vanjsko-političke odluke.

Zbog toga je naše pridruživanje stavovima Zajedničke vanjske i sigurnosne politikeEU tako teško za postići. Posebno u tako kompleksnim geopolitičkim prilikama.

Ukoliko bismo primjenili principe pune demokracije, sve pomenute odluke na EU putu Bosne i Hercegovine mogle bi se donijeti bez veta, i vjerujem da bismo bili među prvima na putu ka EU.

Na žalost, trenutna etnička raspodjela moći spriječava istinsku proeuropsku političku većinu da donosi odluke.

Istovremeno se etničke Bošnjake, koji najviše podržavaju EU put, lažno optužuje kao “radikalno-islamističke”, što nikada nisu bili.

Cilj takvog narativa jeda se delegitimizira njihov “Europski” potencijal i spriječi korištenje pune demokracije.

Radikalne desničarske, anti-europske stranke iz EU, regiona, i njihovi sateliti u Bosni i Hercegovini snažno podržavaju ovaj narativ s krajnjim ciljem da se Bosna i Hercegovina zaustavi na svom europskom putu, i učini da moja zemlja nestane s političke mape Europe.

Njihov plan je da blokiraju sve institucije Bosne i Hercegovine i učine donošenje odluka nemogućim.

Spriječe održavanje Općih izbora 2026.godineonemogućavanjem finansiranja izbora.

Iniciraju konflikte i promoviraju narativ o Bosni i Hercegovini kao propaloj državi, čekajući povoljno geopolitičko okruženje za raspad Bosne i Hercegovine.

Treba biti jasno kako ove anti-europske snage u tome neće uspjeti, no ta nastojanja mogu ozbiljno potkopati naš EU put.

Neće uspjeti jer je većina građana Bosne i Hercegovine protiv takvog scenarija, bez obzira na etničku pripadnost.

Nedavna istraživanja javnog mnijenja pokazuju daje 70% građana Bosne i Hercegovine za EU integracije.

To je tako jer demokracija i san o europskoj budućnosti za Bosnu i Hercegovinu mora, i hoće prevagnuti.

San kako demokracija u Portugalu, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini znače isto", poručio je Komšić.

(Vijesti.ba)