Posljedice dramatičnog summita: Ko je profitirao, a ko izgubio u Briselu?

Nakon maratonskog sastanka koji je potrajao 16 sati, lideri Evropske unije postigli su dogovor o planu za finansiranje Ukrajine koji se temelji na zajedničkom dugu, unprkos tome što su se tri zemlje odbile pridružiti. Iako ovo nije bilo rješenje koje je većina zagovarala - korištenje zamrznute ruske imovine za pomoć Kijevu - Ukrajina je napokon dobila svoj novac, piše POLITICO koji donosi analizu ko je na ovom ključnom summitu za Evropu izašao kao pobjednik, a ko kao gubitnik.

POBJEDNICI

Bart De Wever

Belgijski premijer održao je majstorsku lekciju stoičkog otpora planu korištenja ruske imovine, kojem se protivio od samog početka. Većinu vremena bio je usamljen u svom stavu, sve dok Italija i još nekoliko zemalja nisu kasno tokom dana izrazile sumnje.

Njegova ključna taktika? Nakon sedmica otpora ideji o korištenju zamrznute imovine, tvrdeći da bi to njegovu zemlju izložilo masovnoj ruskoj osveti, De Weverov tim je na pregovore s zvaničnicima Evropske komisije došao sa zahtjevom za "neograničenom" podrškom drugih članica EU. To se pokazalo kao prevelik zalogaj za ostale, čime je Plan B - zajedničko zaduživanje - postao jedina opcija, ona koju je malo ko želio, ali s kojom se većina mogla pomiriti.

Giorgia Meloni

Talijanska premijerka pokazala se kao ključna figura summita. Diktirala je tempo u vezi s trgovinskim sporazumom EU-Mercosur i savršeno tempirala svoju intervenciju o finansiranju Ukrajine.

Nakon sedmica provedenih u sjeni, dok se Belgija borila protiv korištenja zamrznute ruske imovine, Meloni je pustila druge da iscrpe svoje mogućnosti. Nježno je intervenisala tek kasno navečer, kada je plan o takozvanim reparacijskim kreditima već propao. Diplomati EU rekli su za POLITICO kako Meloni tokom prvog dijela summita nije ni uzela riječ, ali je na kraju upravo ona bila ta koja je zaključila dogovor.

António Costa

Ako je pronalazak dogovora bio težak, postići ga u jednom danu graničilo je s nemogućim. Ipak, to je bio cilj portugalskog premijera: svesti summite EU na samo jedan dan. Dok je većina lidera već računala na drugi dan, pa čak i na radni vikend, Costa je posao završio. Nikada se nije u potpunosti priklonio nijednoj opciji, ostao je iznad sukoba i na kraju ipak osigurao sporazum.

Svi uključeni u rat

Koliko god zvučalo čudno - budući da rat, a pogotovo ovaj, ne stvara prave pobjednike - svaki glavni akter uključen u sukob u Ukrajini otišao je s nečim. Volodimir Zelenski dobio je novac koji mu je bio potreban, što je bilo najvažnije. Evropa je ispunila obećanje o podršci Ukrajini. Zamrznuta imovina Vladimira Putina neće biti iskorištena protiv njega, a Donald Trump i dalje ima mogućnost koristiti tu imovinu kao polugu u budućem mirovnom sporazumu.

GUBITNICI

Friedrich Merz

Teško je sjetiti se neuspješnijeg summita za njemačkog kancelara. U samo nekoliko sati pretrpio je dva velika poraza: odgodu sporazuma s Mercosurom i, što je još važnije, potapanje plana o korištenju zamrznute imovine koji je snažno zagovarao.

Sedmicama su Njemačka i njezini nordijski saveznici insistirali da je korištenje zamrznute imovine jedina opcija, tvrdeći da je zajednički dug nemoguć zbog potrebe za jednoglasnošću i mađarskog veta. Ishod je dokazao suprotno: dogovoren je zajednički dug uz izuzeće triju zemalja. Bio je to podsjetnik da u Bruxellesu "nemoguće" često znači samo da još ne postoji politička volja. Merz je uložio velik rizik, putujući u Bruxelles kako bi pomogao Ursuli von der Leyen u lobiranju kod De Wevera te pišući brojne komentare o prednostima korištenja zamrznute imovine. Činjenica da plan o reparacijskim kreditima nije formalno odbačen, već se na njemu tehnički nastavlja raditi, slaba je utjeha, prenosi Index.hr.

Ursula von der Leyen

Predsjednica Komisije pala je zajedno s Merzom u pokušaju da se zajedničko zaduživanje drži izvan rasprave, iako je njezin vlastiti tim pripremio alternativne opcije. Na kraju je u srijedu, u govoru u Strasbourgu, otvorila vrata zajedničkom dugu, ali bilo je prekasno da bi preuzela zasluge za dogovor koji je na kraju postignut. Do tada se zamah već promijenio, a ishod su usmjeravali drugi.

Mette Frederiksen (i Nordijci)

Danska premijerka uglavnom se držala po strani u onome što se predstavljalo kao borba predvođena Njemačkom. Ipak, Frederiksen, čija zemlja drži rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU, kao i širi nordijski blok, tiho je podržavala narativ o "jedinoj opciji". Ponovo je isplivala poznata linija podjele: štedljive zemlje protiv zajedničkog duga, ovaj put prelomljena kroz spor o tome kako iskoristiti zamrznutu rusku imovinu. Na kraju je jedan tabor jasno prevladao. Lideri su se složili oko zajedničkog zaduživanja kako bi pokrili finansijske potrebe Ukrajine za sljedeće dvije godine, gurnuvši u stranu alternativne sheme koje su sedmicama dominirale raspravom.

Mađarska, Slovačka i Češka

Ovaj trojac, Viktor Orban, Robert Fico, i Andrej Babiš, osigurao je kratkoročnu i uglavnom finansijsku pobjedu izbjegavanjem direktnih obaveza slanja novca Ukrajini. Ali ta bi se pobjeda mogla pokazati skupom. Novac će svejedno teći, a ovakav potez gura ih bliže statusu parija unutar Evropske unije. Hoće li biti posljedica od ostatka EU? Vrijeme će pokazati.


(Vijesti.ba)