Pjesmom se opraštaju od zločinca Aleksića: "Radi Srbi u četnike..."

Aleksić je preminuo u četvrtak pod sumnjivim okolnostima u trebinjskoj Bolnici "nakon kraće bolesti".

Od Aleksića se opraštaju mnogi u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, a Predrag Janičić, trebinjski pjesnik, ozloglašenom vojvodini nakon smrti posvetio je pjesmu. Stihovi, najblaže rečeno, su kontraverzni: 

"U osvitu zadnjeg rata,
Kad' ubiše starog svata

U sred Bosne, đe su freske
Pokraj crkve sarajevske

U to doba naopako
Vojvoda se diže Slavko

Zmaj ognjeni s' Bogdašića
Hrabrog srca Obilića

Diže svoje uzdanice
Komanduje s' Grbavice

Nema molbe, nema vike
Radi Srbi u četnike,

Uz vojvodu Slavka stati
Za slobodu život dati.

Ja sam tada bio mali
Kada su te napadali.

Uvijek sam sanj'o ovo
Da ću s' tobom na Kosovo,

Sa elanom velikijem
Pod barjakom četničkijem.

Bih li plak'o ili pjev'o
Srećno carstvo Lazarevo.

Srpkinja će opet da te rodi
Vječna slava potonjem vojvodi!"

Ključni svjedok tokom istrage

Smrt Slavka Aleksića dogodila se usred istrage o plaćenim snajperskim izletima tokom opsade Sarajeva...

Ključni svjedok u centru istrage o tome jesu li bogati turisti tokom opsade Sarajeva 1990-ih plaćali hiljade eura kako bi ubijali nenaoružane civile iznenada je preminuo.

Njegova iznenadna smrt dogodila se nakon što je prošlog mjeseca u Italiji pokrenuta istraga zbog optužbi o tzv. "ljudskom safariju", snajperskim izletima tokom ratova na Balkanu, sukoba u kojima je poginulo više od 11.000 civila.

Aleksić (69) je tokom opsade preuzeo kontrolu nad Jevrejskim grobljem iznad Sarajeva koje su koristili snajperisti.

Prema riječima srpskog advokata Čedomira Stojkovića, bio bi ključni svjedok jer je "mogao reći ko je pucao i ko je sve organizovao".

“Snažno vjerujem da je smrt Slavka Aleksića, člana Srpske radikalne stranke sa titolom ‘vojvode’, stranke čiji je generalni sekretar bio Aleksandar Vučić koji je prije nego što je to postao bio dobrovoljac u njegovoj jedinici nastupila djelovanjem tajne službe Srbije", kazao je.

Dodao je da je smrt Aleksića povezana sa rastućim činjenicama oko organizovanja “Sarajevo Snajper Safarija” i logistike te organizacije, ističući obrasce djelovanja slične onima iz vremena Slobodana Miloševića i Jovice Stanišića, kao i ubistava premijera Đinđića i Ivana Stambolića.

Stojković je, također, naveo da je Aleksić 29. novembra 2025. dao intervju režimskoj televiziji Informer, te da mu je zdravstveno stanje tada zvučalo sasvim uredu. Advokat tvrdi da je prebacivanje Aleksića u Beograd nekoliko dana prije smrti bilo radi psihološke procjene njegove spremnosti za eventualno svjedočenje.

On je detaljno opisao i lokacije, navodeći:

“Zgrada sjedišta BIA se nalazi svega tri stotine metara od zgrade Vojno medicinske akademije, u kojoj je navodno Aleksić bio pre nekoliko dana. Veoma zgodno za skrivanje stvarnog dolaska".

Sofisticirane tehnike "uklanjanja osjetljivih lica"

Stojković je istakao i da u eri sve jačeg zbližavanja Kremlja i režima u Beogradu postoje "sofisticirane tehnike uklanjanja osjetljivih lica", navodeći primjere Sergeja Skripalja, Ivana Stambolića i Zorana Đinđića.

“Kada u trenutku otkrivanja zločina ‘umre’ komadant osumnjičene paravojne jedinice (Aleksić), čiji je dobrovoljac bio predsjednik države (Vučić) – nikakvih slučajnosti u tome nema. Veća je vjerovatnoća da dobijete premiju na Lotu, nego da ovakva smrt nastupi u ovako osjetljivom trenutku iz čistog slučaja”, zaključio je.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić više puta je negirao bilo kakvu povezanost s navodnim snajperskim izletima tokom ratova 1990-ih, kada su bogati stranci navodno plaćali kako bi pucali na nenaoružane stanovnike opkoljenog Sarajeva.

Aleksićeva smrt uslijedila je i nedugo nakon ponovnog pojavljivanja morbidne snimke automobila koji mu se pripisuje, a na čijem se poklopcu nalazi ljudska lubanja, navodno izvađena iz tijela bosanske žrtve, s kacigom UN-a.

Istraga o masovnim ubistvima u Sarajevu uslijedila je nakon dokumentarnog filma Sarajevo Safari iz 2022. godine, u režiji Mirana Zupaniča. Film iznosi tvrdnje da su elitni ljubitelji oružja iz Rusije, Kanade i SAD-a vikendom dolazili na sarajevska brda kako bi iz zabave pucali na civile, uz veću cijenu za gađanje djece.

Preživjeli iz masakara u Sarajevu poručili su da za turiste koji su navodno plaćali pucanje na civile tokom rata traže najstrože kazne.

Stanovnici sada polažu nadu u novu istragu pokrenutu u Milanu, koja bi napokon mogla razotkriti jesu li strani državljani doista dolazili na prve linije ratišta kako bi pucali na zarobljene civile.

Tužioci su reagovali nakon što je talijanski novinar i pisac Ezio Gavazzeni podnio kaznenu prijavu, tvrdeći da su posjetioci plaćali bosanskim Srbima između 70.000 i 88.000 funti za odlazak na snajperske položaje.

(Vijesti.ba)