
Porezna uprava Federacije BiH je u više navrata internim aktima odgađala primjenu obaveze elektronskog podnošenja poreznih prijava poreza na dohodak i poreza na dobit, odnosno njihovo podnošenje uz upotrebu kvalifikovane elektronske potvrde.
U praksi to znači da fizička i pravna lica mogu predavati porezne prijave u elektronskoj formi, potpisane kvalifikovanim elektronskim potpisom. Međutim, zbog višestrukih odgoda izgubljena je praktično cijela jedna godina. Iako bi se stvari formalno trebale promijeniti od januara 2026. godine, čini se da bi to moglo biti nagore, a cijelu bi reformu mogla pratiti nova, ozbiljna afera.
Na to je upozorio direktor IDDEEA BiH Almir Badnjević, iznoseći nezvanična saznanja prema kojima bi kompanija zadužena za razvoj informacionog sistema u Poreznoj upravi FBiH mogla implementirati rješenje koje bi prihvatilo kvalifikovane elektronske potpise isključivo od dva ovjeritelja.
„To bi konkretno značilo da se kvalifikovani elektronski potpisi koje izdaju Uprava za indirektno oporezivanje BiH i IDDEEA BiH ne bi mogli koristiti u sistemu Porezne uprave FBiH“, upozorio je Badnjević.
Takvo rješenje bi, prema njegovim riječima, proizvelo potpuno neopravdane troškove za građane i privredu, ali i omogućilo ekstra profit pojedinim kompanijama koje bi praktično dobile monopol nad cijelim procesom. Posebno je problematično to što izdavanje kvalifikovanog elektronskog potpisa mora biti besplatno, što već jeste u slučaju IDDEEA-e.
U praksi bi to značilo i da kvalifikovani elektronski potpisi koje su državne institucije već izdale fizičkim i pravnim licima ne bi vrijedili pred Poreznom upravom FBiH, već bi građani i privreda bili primorani kupovati nove potpise, konkretno putem JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo i slovenske kompanije Halcom.
Umjesto da se već postojeći, kao i svi budući kvalifikovani elektronski potpisi priznaju u Poreznoj upravi FBiH i da sistem funkcioniše na principu jedinstvenog kvalifikovanog potpisa, uvode se dodatne komplikacije, ali i, kako tvrdi Badnjević, potpune nezakonitosti.
On naglašava da ne postoji nikakav zakonski osnov po kojem bi bilo koja institucija, a naročito ne Porezna uprava, mogla internim aktom ili pravilnikom određivati koji ovjeritelj sa zvanične liste može, a koji ne može biti prihvaćen.
Podsjetimo, u Bosni i Hercegovini trenutno postoje četiri ovlaštena izdavaoca kvalifikovanog elektronskog potpisa, upisana u registar Ministarstvo komunikacija i transporta BiH: UIO BiH, Halcom d.o.o., IDDEEA BiH i JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo.
Iz IDDEEA-e su već najavili mogućnost podnošenja tužbi, dok se sve glasnije postavlja pitanje da li je višegodišnje odugovlačenje procesa imalo za cilj pogodovanje određenim kompanijama. Sumnje su takve prirode da bi se njihovim ispitivanjem, kako se nezvanično navodi, mogao baviti i POSKOK.
(Vijesti.ba)