
Nastao na valu antivladinih protesta, potaknutih pogibijom 16 osoba u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, studentski pokret će postaviti stolove na više od 200 lokacija u pedesetak gradova, s ciljem da se prikupe potpisi i objedini masovna podrška građana zahtjevu za prijevremene izbore.
Kako su poručili studenti uoči protesta, cilj nije samo potpisivanje zahtjeva, već i međusobno umrežavanje građana, što bi trebalo predstavljati dodatni pritisak na vlast, na potpuno drugačiji način nego do sada – pritisak koji, kako ističu, vlast neće moći ignorisati.
Naglašavaju da borba za funkcionalne institucije, protiv korupcije i za uspostavu pravednijeg i demokratskijeg društva, vladavine prava i slobode medija, „koja traje već godinu dana, odavno nije samo studentska“.
„Pred nama je dug put koji nećemo prijeći lako i zato je potrebno dodatno zajedničko angažovanje svih nas – studenata i građana koji žele promjene“, navodi se u njihovoj poruci.
Svjesni činjenice da potpisi sami po sebi nemaju dovoljnu pravnu snagu da „zarobljene institucije“ primoraju na reakciju, studenti ističu da žele poslati „jasnu poruku“ vlastima da narod želi izbore i da je spreman na promjene.
Studentske i građanske proteste, koji već više od godinu dana potresaju sistem vlasti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, vladajući uporno nazivaju „obojenom revolucijom“ uvezenom iz inostranstva.
Vučić je u subotu izjavio da je studentska akcija prikupljanja potpisa za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora „normalna i dozvoljena politička aktivnost“, koju on, kako je rekao, pozdravlja.
„Kao predsjednik to pozdravljam i sretan sam kada se sve odvija u tim okvirima. Čestitam, neka nastave. Nastavit će to raditi i neki drugi ljudi. A kada dođu izbori, vidjet ćemo ko je bolje radio“, rekao je Vučić novinarima tokom posjete jednoj kasarni u Beogradu.
U međuvremenu, studenti su najavili formiranje vlastite izborne liste koja bi trebala objediniti širu podršku građana, dok se unutar opozicije i dalje vode rasprave i postoje podjele oko toga treba li na izbore izaći s odvojenim listama – studentskom, liberalno-lijevom i građanskom, te centrističkom i desnom.
Studenti su poručili da protestna okupljanja neće imati formu klasičnih protesta s govorima i programom, već će biti usmjerena na „umrežavanje“ s građanima, s ciljem da se potvrdi jasna volja „većinske Srbije“ za promjene.
(Vijesti.ba)