Godina šokova: Kako je Trump uzdrmao Brisel

Donald Trump nije ni godinu dana na funkciji predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, a Briselu se čini kao vječnost. Iz Washingtona su svake sedmice stizale nove provokacije, optužbe, pa zatim iznenadne promjene kursa. Šok za šokom – a onaj od 4. decembra bio je vrhunac, ocjenjuje dopisnica iz Brisela njemačkog javnog servisa ARD Helga Schmidt.

Riječ je o novoj nacionalnoj sigurnosnoj strategiji SAD-a – doktrini prema kojoj Kina više nije sistemski, već samo ekonomski rival SAD-a. Rusija se prihvata kao velika sila s obećavajućim tržištem, naročito u oblasti sirovina. A ako dođe do sukoba s predsjednikom Vladimirom Putinom, Trump nudi sebe kao posrednika.

Pogubna slika Evropske unije

Ta nova doktrina SAD-a pravi krajnji raskid s Evropljanima. Zemlja koja je nekada bila zaštitnik kontinenta – sada postaje njegov neprijatelj, ocjenjuje njemačka novinarka.

Pasusi Strategije posvećeni Evropskoj uniji zvuče joj kao optužnica. U njima se ocrtava slika potpuno urušene Unije, na ivici civilizacijskog sloma, razjedinjene masovnim migracijama i niskim natalitetom. Govori se o potiskivanju opozicije i cenzuri – pritom se misli na desničarske i ekstremno desničarske partije u EU koje treba ojačati.

Ursula von der Leyen: U EU svako može birati „koga hoće“

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen reagirala je deset dana nakon što je američka strategija dospjela u javnost. „Niko od nas ne treba biti šokiran riječima koje drugi izgovaraju o nama“, poručila je ona, analizirajući pasus po pasus i odbacujući tvrdnje iz Washingtona.

Evropska unija zadržava slobodu da sama donosi svoje zakone – čime ističe odbijanje američkog pritiska da se tehnološkim gigantima iz SAD-a omogući nesmetano djelovanje, bez ograničenja u Evropi, poručila je von der Leyen.

U Evropi, nastavila je šefica Komisije, svako može birati „koga hoće“, bez vanjskog pritiska ili manipulacije. Von der Leyen je jasno stavila do znanja šta je, po njenom mišljenju, u igri: „Sloboda da živimo kako mi želimo.“

Novi partneri

„Mreža ekstremno desnih i konzervativnih partija u Evropi s MAGA pokretom učvrstila se u posljednje četiri godine“, prenosi ARD-ov studio iz Brisela riječi njemačko-američke politikologinje Katrin Kliwer Ashbrook.

Ona podsjeća da se potpredsjednik SAD-a J. D. Vance na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji nije sastao s njemačkim kancelarom, već s Alice Weidel, predsjednicom Alternative za Njemačku (AfD). Također, novac fondacije Heritage odlazi britanskom desničarskom političaru Nigelu Farageu.

„To sada moramo očekivati u kontekstu Nacionalne sigurnosne strategije za Evropu“, zaključuje Kliwer Ashbrook. Desničarske partije u Evropi dobijaju podršku – u Mađarskoj, gdje su već na vlasti, i u zemljama poput Njemačke, gdje su u opoziciji.

Uz direktnu podršku partijama ide i umrežavanje putem medija, pa i u Njemačkoj. Pred izbore za Bundestag, Elon Musk je hvalio AfD, i to ne samo na svojoj platformi X, već je i dnevni list Welt, koji pripada Springer grupi, objavio Muskovo gostujuće pismo s pozivom da se glasa za AfD. Šef Springera, Mathias Döpfner, lično se uključio nakon objave Trumpove nove sigurnosne strategije: „Evropa treba slušati Trumpa“, napisao je u uvodniku Welta.

EU – projekt protiv SAD-a?

Da američki predsjednik duboko prezire Evropsku uniju, jasno je rekao prošlog ljeta na samitu NATO-a u Hagu. Na konferenciji za novinare, Trump je izjavio: „EU je osnovana da uništi trgovinu SAD-a.“

Trump evropski trgovinski suficit doživljava kao ličnu uvredu: „Oni neće naše automobile!“ Odgovor su drastične carine – cilj je oslabiti EU.

Uz to, Trump stalno unosi nesigurnost u pogledu vojne lojalnosti unutar NATO-a, ocjenjuje dopisnica njemačkog ARD-a iz Brisela.

U Evropi ne smije biti manje od 76.000 američkih vojnika

Ta nesigurnost ostaje, ali je ublažava novi Zakon o vojnom budžetu, koji je Kongres donio 17. decembra.

Kako pišu analitičari washingtonskog think-tanka Atlantski savjet, taj zakon je u oštrom kontrastu s novom američkom Nacionalnom strategijom sigurnosti, jer „koči napore u Washingtonu da se vojni resursi preusmjere iz Evrope“.

Zakonom se zabranjuje korištenje sredstava za smanjenje američkog vojnog prisustva u Evropi ispod 76.000 vojnika duže od 45 dana, kao i povlačenje glavne vojne opreme ili odricanje od uloge SAD-a kao Vrhovnog komandanta za Evropu (SACEUR) – osim ako Pentagon ne dostavi detaljan izvještaj Kongresu kojim potvrđuje da su odluke donesene u konsultaciji sa saveznicima i da su u skladu sa sigurnosnim interesima SAD-a.

Pentagon je saopćio da je u posljednje vrijeme u Evropi bilo raspoređeno oko 100.000 američkih vojnika, od čega je više od 65.000 stalno angažirano, dok je ostatak upućivan na rotacijskoj osnovi.

Rusija protivnik – drastična promjena finansiranja Ukrajine

Za razliku od nove doktrine, koja nastoji obnoviti „stratešku stabilnost“ s Rusijom, ovaj zakon o vojnom budžetu „Moskvu jasno definiše kao protivnika“, navode stručnjaci Atlantskog savjeta.

Za odbranu baltičkih država – Estonije, Latvije i Litvanije – predviđeno je 175 miliona dolara.

Kada je riječ o vojnoj pomoći Ukrajini, za finansiranje kupovine američkog oružja ona je drastično smanjena: s gotovo 14 milijardi dolara koje je Kongres odobrio 2024. godine, na sadašnjih (samo) 400 miliona dolara. Administracija predsjednika Trumpa promijenila je pristup – američko oružje za Ukrajinu plaćat će evropske zemlje.

Kongres je i ovdje ugradio kontrolne mehanizme kako bi spriječio Trumpovu administraciju da potkopa preostalu podršku Ukrajini, primjerice da ne prekine obavještajnu podršku Kijevu ili da se oružje namijenjeno Ukrajini ne preusmjeri u američke zalihe – kao što je Pentagon učinio u junu.

Trump podsjeća da je on vrhovni komandant

Predsjednik Donald Trump izrazio je podršku osnovnim ciljevima zakona na čak 3.000 stranica, kojim se odobravaju vojni izdaci u rekordnom iznosu – 901 milijarda dolara. To je osam milijardi više nego što je Trump tražio.

Zakon je potpisao bez prisustva novinara. Međutim, u pisanoj izjavi objavljenoj na stranici Bijele kuće navodi se da više odredbi zakona izaziva ustavne dileme. Konkretno, Trump ističe da pojedine odredbe „zahtijevaju da Kongres bude obaviješten prije nego što predsjednik naloži određene vojne ili diplomatske akcije, uključujući povlačenje trupa ispod minimalnog broja u pojedinim područjima“.

Trump naglašava da se takva prethodna obavještenja trebaju očekivati samo „ako je to izvodivo“, podsjećajući na svoju ulogu vrhovnog komandanta oružanih snaga SAD-a.


(Vijesti.ba)