Xi Jinping u novogodišnjem govoru obećao ponovno ujedinjenje Kine i Tajvana

Njegova izjava dolazi samo dan nakon završetka intenzivnih kineskih vojnih vježbi oko ostrva, piše The Guardian.

Obraćajući se naciji iz Pekinga, Xi je naglasio: „Ponovno ujedinjenje naše domovine, kao trend vremena, nezaustavljivo je.“ Kina, koja samoupravni otok Tajvan smatra svojim teritorijem, već dugo najavljuje namjeru aneksije, ne isključujući ni upotrebu sile. Zabrinutost američkih obavještajnih službi raste zbog sve većih sposobnosti kineskih oružanih snaga da izvedu takav napad, ukoliko Xi procijeni da je to potrebno.

Xijevom govoru prethodile su vojne vježbe „Misija pravde 2025“, održane u ponedjeljak i utorak, tokom kojih je kineska vojska simulirala blokadu glavnih tajvanskih luka. Vježbe su se odvijale bliže Tajvanu nego ikada ranije, a u njima su učestvovale mornarica, zračne snage, raketne snage i obalna straža. Uključivale su najmanje 89 borbenih aviona, što je najveći broj u više od godinu dana, javlja Index.

Iako su analitičari očekivali vojne vježbe prije kraja godine, kineski komentatori povezali su ih s nedavnim odobrenjem američke vlade za rekordnu prodaju oružja Tajvanu, vrijednu 11 milijardi dolara. Uprkos rastućim tenzijama, Xi je u svom govoru pokušao predstaviti Kinu kao otvorenu zemlju, istakavši da je „prigrlila svijet otvorenih ruku“.

Podsjetio je na nekoliko velikih međunarodnih konferencija kojima je Peking bio domaćin ove godine, uključujući Šangajski samit za saradnju u augustu, koji je u Tianjinu okupio svjetske lidere poput ruskog predsjednika Vladimira Putina, indijskog premijera Narendre Modija i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana.

Prijenos govora na kineskim državnim medijima bio je isprepleten snimcima najveće vojne parade u historiji zemlje, održane u septembru povodom 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata. Na paradi, koja je viđena kao demonstracija vojne moći, Xi je stajao uz Putina i sjevernokorejskog lidera Kim Jong-una – geopolitičko svrstavanje koje su neki analitičari nazvali „osovinom prevrata“.

Ključni dio Xijeve vizije novog svjetskog poretka jeste aneksija Tajvana i osiguravanje podrške drugih država politici „Jedne Kine“, koju provodi Komunistička partija u Pekingu – što većina stanovnika Tajvana odbacuje. U govoru je također istakao „Dan povratka Tajvana“, spomendan uveden u Kini 2025. godine, kojim se obilježava godišnjica završetka japanske vladavine nad ostrvom 1945. godine.

Zanimljivo je da je i Tajvan ove godine donio zakon kojim se isti datum, 25. oktobar, priznaje kao državni praznik. Naslijeđe Drugog svjetskog rata bilo je važna tema političke retorike na obje strane tokom ove godine.

Dok Kina naglašava svoju ulogu u porazu Japana, tajvanski predsjednik Lai Ching-te povukao je paralelu između današnjeg Tajvana i evropskih demokratija suočenih s prijetnjom nacističke Njemačke 1930-ih godina. Xi se također pohvalio napretkom Kine u visokotehnološkom razvoju, spomenuvši robote za kick-boks i misiju istraživanja kometa Tianwen-2, lansiranu u maju.

Nije zaboravio ni globalni uspjeh kineskog kulturnog izvoza, poput videoigre Black Myth: Wukong i animiranog filma Ne Zha 2. Ranije tokom dana, obraćajući se visokim zvaničnicima Komunističke partije, Xi je izjavio da je Kina na putu da ostvari ciljani rast BDP-a od pet posto.


(Vijesti.ba)