Najmanje deset mrtvih u nasilnim protestima u Iranu

Novi smrtni slučajevi uslijedili su dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump upozorio Iran da će Sjedinjene Američke Države "priskočiti u pomoć" ukoliko Teheran "nasilno ubija mirne demonstrante". Iako nije jasno na koji bi se način i da li bi Washington uopće intervenirao, Trumpove izjave izazvale su brzu i oštru reakciju iranskih zvaničnika, koji su zaprijetili napadima na američke snage na Bliskom istoku.

Aktuelni protesti predstavljaju najveći val demonstracija u Iranu od 2022. godine, kada je smrt 22-godišnje Mahse Amini u policijskom pritvoru izazvala masovne proteste širom zemlje. Ipak, sadašnji nemiri još nisu dostigli nivo rasprostranjenosti i intenziteta tadašnjih demonstracija.

Sadeghie, Tehran, just a few moments ago. Tonight Fri Jan 2 (Jan 3 local time)

People are still fighting the mercenaries and terrorist forces of the Islamic Republic. Keep sharing until the internet breaks. pic.twitter.com/qzLMTNqwDP

— Savakzadeh (@Savakzadeh) January 2, 2026

Tokom noći s petka na subotu zabilježen je novi stepen nasilja. U gradu Qomu, jednom od glavnih vjerskih centara Irana, došlo je do eksplozije ručne bombe u kojoj je poginuo jedan muškarac, objavio je državni list Iran. Prema navodima sigurnosnih izvora, muškarac je navodno nosio bombu s namjerom da napadne građane. Na društvenim mrežama pojavili su se snimci koji prikazuju požare na ulicama grada.

Drugi smrtni slučaj zabilježen je u gradu Harsinu, u provinciji Kermanshah, gdje je, prema istim izvorima, pripadnik Basija – dobrovoljačke formacije Revolucionarne garde – stradao u napadu vatrenim oružjem i nožem.

Street protests in Iran are getting serious, triggered by collapse of the currency and inflation, but also with political slogans in the traditionally important bazaar of Teheran. pic.twitter.com/eWY0yWMHwP

— Carl Bildt (@carlbildt) January 2, 2026

Prema podacima Human Rights Activists News agencije, demonstracije su zabilježene na više od 100 lokacija u 22 od ukupno 31 iranske provincije.

Civilna vlada Irana, predvođena reformističkim predsjednikom Mesudom Pezeškijanom, pokušava poslati poruke o spremnosti na razgovore s demonstrantima. Ipak, predsjednik je priznao da su manevarski prostori ograničeni, posebno zbog naglog pada vrijednosti iranskog riala, pri čemu jedan američki dolar sada vrijedi oko 1,4 miliona riala, što je i bio okidač za proteste.

Iako su demonstracije započele zbog ekonomskih problema, među okupljenima se sve češće čuju i slogani protiv iranskog teokratskog sistema. Teheran se, kako navode analitičari, suočava s ozbiljnim poteškoćama u stabilizaciji ekonomije nakon junskog rata s Izraelom, tokom kojeg su Sjedinjene Američke Države bombardovale iranske nuklearne objekte.

Iran je nedavno saopćio da više ne obogaćuje uranij ni na jednoj lokaciji u zemlji, nastojeći poslati signal Zapadu da je otvoren za moguće pregovore o svom nuklearnom programu i ublažavanju sankcija. Međutim, takvi pregovori još nisu započeli, dok Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozoravaju Teheran da ne obnavlja nuklearni program.

(Vijesti.ba)