Sve "akcije" SAD u Latinskoj Americi: Razlozi, pobjede i porazi

Kako podsjeća CBS News, Sjedinjene Američke Države imaju dugu historiju vojnih intervencija i podrške diktaturama u Latinskoj Americi još od perioda Hladnog rata.

Na vrhu tog spiska nalazi se Gvatemala, gdje su 1954. godine šefa države, pukovnika Jacoba Arbenza Guzmana, s vlasti svrgnuli plaćenici koje je obučavao i finansirao Washington, nakon agrarne reforme koja je ugrozila interese moćne američke kompanije United Fruit Corporation, kasnije poznate kao Chiquita Brands.

Borba "protiv komunizma"

SAD su 2003. godine zvanično priznale ulogu CIA-e u tom puču, navodeći kao razlog "borbu protiv komunizma".

Sedam godina kasnije, na Kubi, od 15. do 19. aprila 1961. godine, oko 1.400 pripadnika antikastrovskih snaga, koje je obučila i finansirala CIA, pokušalo je izvršiti invaziju na Zaljev svinja, oko 250 kilometara od Havane. Međutim, pokušaj rušenja komunističkog režima Fidela Castra nije uspio. U borbama je poginulo približno stotinu ljudi na obje strane.

Pozivajući se na "komunističku prijetnju" u Dominikanskoj Republici, SAD su 1965. godine poslale marince i padobrance u Santo Domingo kako bi ugušile ustanak u znak podrške Juanu Boschu, ljevičarskom predsjedniku kojeg su generali svrgnuli s vlasti 1963. godine.

Tokom sedamdesetih godina Washington je podržavao više vojnih diktatura, smatrajući ih bedemom protiv naoružanih ljevičarskih pokreta. Aktivno su pomagali čileanskom diktatoru Augustu Pinochetu tokom puča 11. septembra 1973. godine protiv lijevo orijentiranog predsjednika Salvadora Allendea, koji je tada i ubijen.

Prema američkim dokumentima deklasifikovanim 2003. godine, tadašnji državni sekretar Henry Kissinger podržao je 1976. argentinsku vojnu huntu, podstičući je da što brže okonča svoj "prljavi rat". U tom periodu nestalo je najmanje 10.000 argentinskih disidenata.

Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, šest latinoameričkih diktatura – Argentina, Čile, Urugvaj, Paragvaj, Bolivija i Brazil – udružilo je snage u nastojanju da eliminišu ljevičarske protivnike u okviru "Operacije Kondor", uz prešutnu podršku Sjedinjenih Američkih Država.

Godine 1979. sandinistička pobuna srušila je diktatora Anastasija Somozu u Nikaragvi. Tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan, zabrinut zbog savezništva Manague s Kubom i Sovjetskim Savezom, tajno je ovlastio CIA-u da osigura 20 miliona dolara pomoći Kontrašima, nikaragvanskim kontrarevolucionarima. Dio sredstava finansiran je ilegalnom prodajom oružja Iranu.

Reagan je također poslao vojne savjetnike u Salvador kako bi ugušili pobunu Nacionalnog oslobodilačkog fronta Farabundo Martí (FMLN) tokom građanskog rata od 1980. do 1992. godine, u kojem je poginulo oko 72.000 ljudi.

Osuda Ujedinjenih naroda

U oktobru 1983. godine oko 1.000 američkih marinaca i rendžera interveniralo je na ostrvu Grenada nakon ubistva premijera Mauricea Bishopa, koje je izvršila krajnje ljevičarska hunta, dok su kubanske snage proširivale aerodrom za koji se sumnjalo da bi mogao služiti vojnim avionima, prenosi agencija Beta.

Na zahtjev Organizacije država Istočnih Kariba, Reagan je pokrenuo operaciju "Urgent Fury" s ciljem zaštite oko hiljadu američkih državljana. Operacija, koju je Reagan smatrao uspješnom, a Generalna skupština UN-a osudila, završila se s više od 100 poginulih.

Godine 1989. američki predsjednik George Bush, nakon spornih izbora, pokrenuo je vojnu intervenciju u Panami, što je rezultiralo predajom generala Manuela Noriege, bivšeg saradnika američkih obavještajnih službi, kojeg je tražio američki pravosudni sistem.

Noriega je godinama bio na platnom spisku CIA-e, pomažući američkim interesima u Latinskoj Americi, prije nego što je krajem osamdesetih godina pao u nemilost Washingtona. U SAD-u je osuđen na 20 godina zatvora zbog trgovine drogom, a potom je izdržavao dodatne kazne u Francuskoj i Panami.

Oko 27.000 vojnika učestvovalo je u operaciji "Just Cause" ("Pravedan cilj"), koja je zvanično rezultirala s oko 500 žrtava, dok nevladine organizacije tvrde da je broj poginulih bio višestruko veći.

U Panami je 1946. godine osnovana "Američka škola", vojni centar za obuku specijalizovan za "borbu protiv komunizma". Pod kontrolom SAD-a, u toj ustanovi su do 1984. godine obučavani brojni latinoamerički diktatori.

(Vijesti.ba)