Hoće li Trump "uskoro" anektirati Grenland?

Ta izjava, kao i sama vojna intervencija, potaknula je zabrinutost da bi Trump svoju pažnju mogao usmjeriti i na druge dijelove svijeta.

Posebno su se ponovo rasplamsale bojazni u vezi s Grenlandom, nakon što su pripadnici Trumpovog MAGA pokreta otvoreno počeli govoriti o mogućnosti američkog preuzimanja te teritorije.

Dodatne tenzije izazvala je objava Kati Miller, desničarske podkasterke i supruge Stephena Millera, Trumpovog moćnog zamjenika šefa osoblja za politiku. Ona je kasno sinoć na društvenoj mreži X podijelila kartu Grenlanda preko koje je bila postavljena američka zastava, uz kratak komentar: „SOON“ („USKORO“).

Objava je uslijedila svega nekoliko sati nakon američke vojne operacije u Venecueli i hapšenja Madura te je u Danskoj doživljena kao provokacija i prijetnja aneksijom.

Na objavu je reagovao danski ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Jesper Møller Sørensen, koji ju je podijelio uz, kako je naveo, „prijateljski podsjetnik“ na dugogodišnje odbrambene veze dviju zemalja.

„SAD i Danska su bliski saveznici i tako bi trebali nastaviti sarađivati. Sigurnost SAD-a ujedno je sigurnost Grenlanda i Danske. Grenland je već dio NATO-a“, poručio je Sørensen, dodavši da dvije zemlje već blisko sarađuju u Arktiku.

Naglasio je i da je Danska u 2025. godini povećala izdvajanja za odbranu na 13,7 milijardi dolara, upravo radi sigurnosti Arktika i sjevernog Atlantika.

„I da, očekujemo puno poštovanje teritorijalnog integriteta Kraljevine Danske“, dodao je.

Grenland je autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, članice Evropske unije, s vlastitom vladom. Ostrvo je strateški izuzetno važno zbog odbrane, ali i potencijalnih mineralnih bogatstava.

Trump je više puta javno izjavio da SAD „mora imati Grenland“, pri čemu nije isključio ni upotrebu vojne sile. Prošle godine imenovao je guvernera Luizijane Jeffa Landryja posebnim izaslanikom za Grenland. Landry se tada zahvalio Trumpu na imenovanju, navodeći da mu je „čast služiti kako bi Grenland postao dio SAD-a“.

Landry je u subotu javno podržao i nasilno svrgavanje Madura, poručivši da Trump „napokon poduzima stvarne korake u ratu protiv droge“.

Američki potpredsjednik J. D. Vance prošle je godine posjetio američku vojnu bazu Pituffik na Grenlandu te optužio Dansku da ne radi „dovoljno dobar posao“ kada je riječ o sigurnosti te teritorije.

Danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen ranije su zajednički poručili da se granice i suverenitet država temelje na međunarodnom pravu.

„To smo već jasno rekli i sada ponavljamo: ne možete anektirati drugu zemlju. Čak ni pod izgovorom međunarodne sigurnosti“, poručili su.

Iako većina od oko 57.000 stanovnika Grenlanda želi nezavisnost od Danske, ankete pokazuju da ne žele postati dio SAD-a. Grenland od 2009. godine ima pravo jednostrano proglasiti nezavisnost.

Američki predsjednik je u maju za NBC izjavio da ne isključuje upotrebu sile: „Ne isključujem ništa. Grenland nam je potreban jako, jako mnogo“, rekao je Trump, dodajući da je riječ o pitanju međunarodne sigurnosti.

Zbog sve učestalijih prijetnji, danska vojna obavještajna služba prošlog je mjeseca prvi put SAD označila kao sigurnosni rizik, što se smatra dramatičnom promjenom u transatlantskim odnosima.

Direktorica vojne analize u think-tanku Defense Priorities, Jennifer Kavanagh, upozorila je da se Trumpove prijetnje više ne mogu olako odbacivati.

„Više mi nije jasno ko bi uopće mogao spriječiti SAD da pošalje nekoliko stotina ili hiljada vojnika na Grenland“, rekla je Kavanagh, prenosi Index.

(Vijesti.ba)