Kipar otvara predsjedavanje EU nizom ključnih događaja u januaru

Ceremoniji će prisustvovati predsjednik Europskog vijeća António Costa i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, zajedno s brojnim europskim liderima. Ovim događajem Kipar formalno započinje svoj šestomjesečni mandat (1. januar - 30. juni 2026).

Ceremoniji otvaranja također će prisustvovati i nekoliko stranih lidera, generalni sekretar Arapske lige, generalni sekretar Vijeća za saradnju Zaljevskih zemalja i drugi zvaničnici.

Današnja ceremonija u Nikoziji označava formalni početak kiparskog predsjedavanja Vijećem EU, koje će trajati šest mjeseci i biti usmjereno na sigurnost, otpornost, konkurentnost i europske vrijednosti.

Događaj je simboličan, ali i politički važan jer postavlja ton za sve pregovore i inicijative koje će Kipar voditi u prvoj polovini 2026. godine.

Osim zvaničnih govora kiparskih i europskih zvaničnika, bit će predstavljen i umjetnički program pod režijom Kostasa Silvestrosa, a nakon toga i simbolično predstavljanje prioriteta predsjedavanja.

Kiparsko predsjedavanje započet će s dva značajna događaja - današnjom ceremonijom otvaranja i sastankom Kolegija komesara 15. i 16. januara.

Vijeće Europske unije je centralno tijelo za donošenje odluka, zajedno s Europskim parlamentom, gdje države članice pregovaraju, mijenjaju i usvajaju zakone EU te koordiniraju politike. Ukratko, Vijeće predstavlja interese nacionalnih vlada u okviru EU.

Za razliku od Europske komisije i Europskog parlamenta, Vijeće Europske unije nema predsjednika. Predsjedavanje Vijećem je rotirajuća funkcija koju svaka država članica obavlja šest mjeseci. Zemlja koja predsjedava vodi sjednice, postavlja dnevne redove i radi na napretku zakonodavnih pregovora, osiguravajući kontinuitet i saradnju među državama članicama i institucijama EU.

Predsjedavanja funkcioniraju u okviru koordiniranog "trio" sistema, koji omogućava da tri uzastopne države članice usklade svoje prioritete tokom 18 mjeseci. U tom kontekstu, Malta je ranije predsjedavala 2017. godine, a ponovo će preuzeti tu ulogu 2030., doprinoseći dugoročnom kontinuitetu politika na nivou EU.

U pozadini pojačane geopolitičke neizvjesnosti, ekonomskih pritisaka i brze tehnološke promjene, kiparsko predsjedavanje predstavilo je program usmjeren na evropsku stratešku autonomiju, otpornost i dobrobit građana.

Pod vodećim principom "strateška autonomija, otvorena prema svijetu", predsjedavanje nudi koherentnu i sigurnosno osviještenu viziju koja nastoji ojačati sposobnost Europske unije da djeluje samostalno kada je potrebno, dok ostaje čvrsto usidrena u multilateralizmu, međunarodnom pravu i poretku zasnovanom na pravilima.

Strateška autonomija će biti zasnovana na tome da je EU sposobna štititi svoje interese, vrijednosti i sigurnost, uz otvorenost za globalnu saradnju. Sigurnost, odbrana i spremnost će se temeljiti na jačanju pomorske sigurnosti, zaštiti kritične infrastrukture, otpornosti na cyber i hibridne prijetnje, koordinaciju u krizama povezanima s klimom i drugim velikim izazovima.

Ekonomska sigurnost, energetska otpornost i povezanost bazirat će se na jačanji lanaca snabdijevanja, zaštiti ključne infrastrukture, unapređenju energetske sigurnosti i boljoj povezanosti, posebno za ostrvske i periferno smještene regije.

Kada je riječ o konkurentnosti i jedinstvenom tržištu, bit će pojednostavljena pravila EU, smanjena administrativna opterećenja te će se raditi na uklanjanju barijera i olakšavanju pristupa finansiranju radi podrške inovacijama i dugoročnom rastu.

Otvorena i angažirana EU će značiti jačanje saradnje s susjednim regijama, partnerstva s globalnim akterima i podršku međunarodnom sistemu zasnovanom na pravilima; proširenje EU ostaje strateški prioritet, uz kontinuiranu podršku Ukrajini.

Posljednji cilj je unija vrijednosti i socijalne kohezije, koja podrazumijeva zaštitu demokratije, vladavinu prava i temeljnih prava, rješavanje socijalnih izazova poput pristupačnog stanovanja, siromaštva i osnovnih usluga, posebnu pažnja djeci, mladima, obrazovanju, vještinama i mentalnom zdravlju.
 
Postizanje ovih ciljeva zavisi od adekvatnog i ciljanog finansiranja. Kiparsko predsjedavanje stavlja snažan naglasak na pregovore o sljedećem dugoročnom budžetu EU (višegodišnji finansijski okvir), smatrajući da je osiguranje sredstava za konkurentnost, koheziju, proširenje i odgovor na krize ključno.

Između 15. i 16. januara, Kolegij komesara, tijelo koje čine svi europski komesari pod vodstvom Ursule von der Leyen, sastat će se u Limasolu.

Događaj nosi snažnu simboličku važnost, a simbolika je usmjerena na more, Mediteran i najjugoistočniju luku EU, gdje more povezuje regiju putem plana "Amalthea".

Povezanost će biti jedan od stubova kiparskog predsjedavanja. Tokom mandata očekuje se usvajanje prve Strategije Evropske unije za luke, kao i implementacija Pakta za Mediteran.

Prvi neformalni ministarski samit na kiparskom tlu biće održan između 21. i 23. januara, uz učešće ministara pravde i unutrašnjih poslova. Svako predsjedavanje Vijećem EU organizira jedan takav neformalni sastanak u zemlji koja predsjedava.

Ovi sastanci fokusirani su na nelegislativna pitanja iz oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova, nudeći ministrima i pozvanim učesnicima priliku za neformalne, otvorene diskusije o temama od zajedničkog interesa.

Na ovom sastanku ministri će raspravljati o pitanjima povratka, Schengenskog prostora, povrata imovine, prekograničnog vraćanja nezakonito uklonjenih kulturnih dobara te tretmana adolescenata i mladih odraslih u krivičnom pravosuđu.


(Vijesti.ba / FENA)