
Rekao je da SAD tretiraju druge zemlje kao dio američkog „carstva“ i upozorio da bi takav pristup mogao dovesti do međunarodne izolacije SAD-a.
Njegove izjave uslijedile su nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio Kolumbiji vojnom akcijom, a nakon američkih udara u Venezueli rekao da bi vojna operacija protiv Kolumbije „zvučala dobro“. Trump je također više puta vrijeđao Petra, što je kolumbijski predsjednik oštro osudio.
Petro i Trump razgovarali su telefonom, a Trump je nakon toga najavio mogući susret u Bijeloj kući, opisujući razgovor kao „veliku čast“. Ipak, Petro je kasnije rekao da se odnosi nisu bitno popravili. Naveo je da su tokom razgovora govorili o trgovini drogom, Venezueli i odnosima SAD-a prema Latinskoj Americi.
Petro je snažno kritikovao američku imigracionu politiku, optuživši agente ICE-a da djeluju poput „nacističkih brigada“.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada je Trump proširio imigracione operacije širom SAD-a, što administracija pravda borbom protiv kriminala i ilegalne imigracije. Prema zvaničnim podacima, stotine hiljada ljudi su deportovane ili su napustile zemlju dobrovoljno, dok se desetine hiljada nalaze u pritvoru.
Napetosti su dodatno porasle nakon što je američki imigracioni agent u Minneapolisu ubio 37-godišnju američku državljanku, što je izazvalo proteste. Petro je rekao da ICE više ne progoni samo Latinoamerikance, već da ubija i američke građane.
Govoreći o mogućoj američkoj intervenciji, Petro je rekao da preferira dijalog, ali je podsjetio da je Kolumbija u svojoj historiji pružala otpor jačim vojskama oslanjajući se na narod, planine i džungle.
Petro je također kritikovao američku politiku prema Venezueli, tvrdeći da su ratovi motivisani interesima za naftu i fosilna goriva. Potvrdio je da je razgovarao s venezuelanskom liderkom Delcy Rodríguez i upozorio na miješanje stranih obavještajnih službi u region.
Kolumbija je najveći svjetski proizvođač kokaina, ali Petro odbacuje Trumpove optužbe da je lično uključen u trgovinu drogom, ističući da se decenijama bori protiv narkokartela. Kao predsjednik, vodi politiku „totalnog mira“, kombinirajući pregovore s oružanim grupama i vojne operacije protiv onih koji odbijaju dijalog, s ciljem smanjenja nasilja i proizvodnje koke.
(Vijesti.ba)