09.01.2026 / 11:15 Svijet - Protuvladine demonstracije

Iran u "krizi legitimiteta": Protesti zahvatili cijelu zemlju

Iran u "krizi legitimiteta": Protesti zahvatili cijelu zemlju
EPA
Dok se protuvladini protesti brzo šire, a međunarodni pritisak raste, čini se da iranski vjerski establišment zasad ne uspijeva riješiti krizu legitimiteta u Islamskoj Republici.

Protesti koji su prošlog mjeseca izbili u Teheranu proširili su se na svih 31 pokrajinu u zemlji, ali još nisu dostigli nivo nemira iz 2022. i 2023. godine, izazvanih smrću Mahse Amini, koja je preminula u pritvoru zbog kršenja pravila odijevanja, prenosi HINA.

Počevši u Teheranu, gdje su trgovce na pijaci razljutili nagli pad vrijednosti nacionalne valute – rijala, najnoviji protesti sada uključuju i druge društvene grupe, uglavnom mlade muškarce, za razliku od žena i djevojaka koje su imale ključnu ulogu u protestima nakon smrti Amini.

Američka mreža za ljudska prava HRANA zabilježila je da su ubijena najmanje 42 demonstranta i četiri pripadnika snaga sigurnosti, dok noviji podaci govore da je tokom nemira uhapšeno oko 2.200 osoba, što, prema analitičarima, ukazuje na duboko razočaranje stanjem u zemlji.

Vlasti su jučer ograničile pristup internetu širom zemlje, a organizacija za nadzor internetskih sloboda NetBlocks saopćila je da su ta ograničenja nastavljena i danas. Do njih je došlo nakon što je Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha svrgnutog u Islamskoj revoluciji 1979. godine, iz inostranstva pozvao na nove proteste.

„Nije se urušio samo rijal, već i povjerenje“, rekao je Alex Vatanka, direktor programa za Iran pri Institutu za Bliski istok sa sjedištem u Washingtonu. Vlasti pokušavaju održati dvostruki pristup nemirima, poručujući da su ekonomski protesti legitimni i da će na njih odgovoriti dijalogom, dok istovremeno na pojedine demonstracije odgovaraju suzavcem tokom nasilnih uličnih sukoba.

Gotovo pet decenija nakon Islamske revolucije, iranski vjerski lideri suočavaju se s poteškoćama u pokušaju da premoste jaz između vlastitih prioriteta i očekivanja mladog društva.

„Samo želim živjeti mirnim, normalnim životom. Umjesto toga, oni (vođe) insistiraju na nuklearnom programu, podršci naoružanim grupama u regiji i održavanju neprijateljstva sa Sjedinjenim Američkim Državama“, rekla je za Reuters 25-godišnja Mina iz grada Kudšta u zapadnoj pokrajini Lorestan. „Te politike su možda imale smisla 1979. godine, ali danas više nemaju. Svijet se promijenio“, dodala je.

Vatanka je objasnio da je iranski teokratski sistem preživio brojne proteste kroz cikluse represije i taktičkih ustupaka, ali da ostaje pitanje koliko dugo takva strategija još može funkcionirati.

„Promjena sada djeluje neizbježno. Kolaps režima je moguć, ali nije zagarantovan“, rekao je.

Protjerani protivnici Islamske Republike, koji su međusobno duboko podijeljeni, smatraju da se približava njihov trenutak za rušenje establišmenta te su iz inostranstva pozvali na nove proteste. Ipak, ostaje nejasno uživaju li ikakvu značajniju podršku unutar same zemlje.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo