Topli obrok koji dokazano pomaže bržem oporavku od prehlade

Već generacijama, pileća supa je omiljeni lijek za one koji se ne osjećaju najbolje. U mnogim kulturama zauzima posebno mjesto kao utješan tretman kod prehlade i gripe. Ali postoji li stvarno naučna osnova za tvrdnju da supa može pomoći u oporavku od respiratornih infekcija?

Zajedno s kolegama sprovela sam sistematski pregled koji je ispitao naučne dokaze o ulozi supe u liječenju akutnih infekcija respiratornog trakta, kao što su obična prehlada, influenca i COVID-19.

Od više od 10.000 analiziranih zapisa, identifikovane su četiri visokokvalitetne studije sa ukupno 342 učesnika. U tim studijama testirane su različite vrste supa, uključujući tradicionalnu pileću supu, ječmenu supu i biljno-povrtne mješavine. Iako su istraživanja još u ranoj fazi, rezultati su obećavajući.

Jedna studija pokazala je da su se osobe koje su jele supu oporavile i do 2,5 dana brže od onih koje nisu. Simptomi poput začepljenog nosa, upale grla i umora bili su blaži. Kod nekih učesnika zabilježen je i pad nivoa markera povezanih s upalom – supstanci u krvi koje rastu kada imunološki sistem reaguje na infekciju.

Posebno su nivoi proteina IL-6 i TNF-α – koji pokreću upalne procese – bili niži kod onih koji su konzumirali supu. To sugeriše da supa može pomoći u smirivanju pretjerane imunološke reakcije, čime simptomi postaju blaži, a oporavak ugodniji.

Međutim, nijedna od studija nije istražila kako konzumiranje supe utiče na svakodnevne ishode bolesti disajnih puteva – poput broja dana provedenih na bolovanju ili rizika od hospitalizacije. To je važan nedostatak koji buduća istraživanja treba da riješe.

Postoji više razloga zašto supa može pomoći. Ona je topla, hidratizirajuća i obično bogata hranjivim sastojcima. Sastojci poput bijelog luka, crnog luka, đumbira i zelenog povrća imaju protivupalna, antimikrobna i imunostimulativna svojstva. Toplina supe pomaže i u razrjeđivanju sekreta, ublažavanju bolnog grla i opštem osjećaju udobnosti tokom bolesti.

Više od hrane

Postoji i snažna kulturna i emocionalna dimenzija brige o sebi putem hrane – kada ljudi koriste hranu ne samo za ishranu, već i kao svjestan dio procesa ozdravljenja.

U mnogim domovima hrana postaje lijek, ne samo zbog svojih sastojaka, već i zato što simbolizuje brigu, rutinu i osjećaj sigurnosti.

Moja ranija istraživanja pokazala su da roditelji, naročito, često posežu za tradicionalnim lijekovima poput supe kao prvim načinom liječenja bolesti – mnogo prije nego što potraže savjet ljekara.

To odražava rastuće interesovanje za kućne lijekove i značaj kulturno poznatih tretmana – onih koji se doživljavaju kao sigurni, pouzdani i emocionalno bliski jer su dio porodičnih ili zajedničkih navika. Takvi tretmani mogu povećati samopouzdanje i osjećaj kontrole kada se bolest liječi kod kuće.

Samopomoć kroz hranu mogla bi postati sve važnija s obzirom na sve veći pritisak na zdravstvene sisteme. Uz zabrinutost zbog otpornosti na antibiotike, preopterećenih zdravstvenih usluga i posljedica pandemija, jednostavni, dokazima potkrijepljeni kućni tretmani mogu igrati ključnu ulogu.

Oni pomažu ljudima da se nose s blagim oblicima bolesti, smanjuju nepotrebnu upotrebu antibiotika i rasterećuju ljekare i hitne službe. Čak je i jednostavna poruka poput: „Većina običnih prehlada prolazi sama za nekoliko dana i ne zahtijeva posjetu ljekaru“ pokazala da može smanjiti broj zakazanih pregleda za 21%, što ukazuje na potencijal kućne njege da rastereti sistem.

Udruženje lokalnih vlasti (LGA) navodi da ljekari opšte prakse godišnje zabilježe oko 57 miliona slučajeva manjih tegoba poput kašlja i prehlade, što britanski NHS košta više od 2 milijarde funti godišnje. LGA ističe da bi edukacija o efikasnoj samopomoći mogla u prosjeku uštedjeti ljekarima i do sat vremena dnevno, piše Independent.

Supa ispunjava sve uslove

Pileća supa je jednostavna za pripremu, pristupačna, sigurna za većinu ljudi i prepoznata kao poznat, utješan kućni lijek za blaže bolesti.

Buduće studije mogle bi ispitati standardizirane recepte i utvrditi da li određene kombinacije hranjivih sastojaka ili biljaka daju bolje rezultate: ima li pileća supa isti učinak kao ječmena ili povrtna? Da li je razlika ako je domaća ili iz konzerve?

Jednako važno, buduća istraživanja treba da mjere konkretne ishode – koliko se brzo ljudi vraćaju na posao ili u školu, koliko dobro spavaju tokom bolesti te kako procjenjuju svoj nivo udobnosti i energije.

Supa nije zamjena za lijekove. Ali uz odmor, dovoljno tečnosti i paracetamol, može biti jednostavan način da se ublaže simptomi i da se čovjek osjeća bolje.

(Vijesti.ba)