Kako bi jedna odluka mogla srušiti zapadni sigurnosni poredak

Na njegovoj mapi svijeta, koja se i danas široko koristi, polarna područja su neprirodno uvećana, čineći da Grenland izgleda veći od Južne Amerike i otprilike iste veličine kao Afrika. U stvarnosti, oba kontinenta su višestruko veća.

Ova varljivo enormna veličina Grenlanda možda je, kako navodi Financial Times, potaknula želju Donalda Trumpa da preuzme otok.

Američki predsjednik je jednom prilikom priznao: "Volim mape. Uvijek sam govorio: 'Pogledajte koliki je, masivan je, i to bi trebalo biti dio Sjedinjenih Država'."

Budući da Danska, koja ima suverenitet nad otokom, Sjedinjenim Državama već rado ustupa sve potrebne vojne objekte i pristup kritičnim mineralima, ne postoji strateški argument za aneksiju. Ovu politiku, čini se, pokreće isključivo predsjednikov ego.

NATO ne može preživjeti "teži način"

Trump je već prijetio da će preuzeti Grenland "na lakši" ili "na teži način" – što je nedvosmislena referenca na upotrebu sile.

Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi aneksija Grenlanda značila kraj NATO saveza. S tim se slaže i Nicholas Burns, bivši američki ambasador pri NATO-u, koji potvrđuje da bi američka invazija "uništila Alijansu".

Logika je neumoljiva: Savez zasnovan na uzajamnoj odbrani ne može preživjeti situaciju u kojoj jedna članica napada drugu. Čak i ako bi neke evropske države pokušale održati privid savezništva zbog straha od Rusije, američke sigurnosne garancije nakon takvog čina više ne bi vrijedile ništa. NATO bi potonuo u vodama sjevernog Atlantika.

Srećom, događaji u Iranu ili Venecueli mogli bi skrenuti pažnju Bijele kuće, a vodeći Republikanci se protive aneksiji. Ipak, Evropa bi, navodi FT, trebala učiniti nešto što se do jučer činilo nezamislivim – jasno predočiti SAD-u šta bi kraj NATO-a značio za samu Ameriku.

Cijena razvoda: Od vojnih baza do trgovinskog rata

Kraj Saveza doveo bi u pitanje opstanak američkih vojnih baza u Evropi. Iako bi neki u Trumpovom krugu to pozdravili, baze poput Ramsteina u Njemačkoj ključne su za projekciju američke moći na Bliskom istoku.

Raskid sigurnosnih veza značio bi i da Evropska unija više ne bi imala razloga pasivno trpit Trumpove carine. Evropa bi mogla uvesti kontramjere i oporezovati američke tehnološke gigante iz Silicijske doline mnogo strože. Prodaja američkog oružja Evropi, ključna za američku namjensku industriju, doživjela bi kolaps, jer bi evropske države postale oprezne prema korištenju američkih proizvoda u svojoj kritičnoj infrastrukturi.

Nova evropska sigurnost i povratak vojnog roka

Rizici za Evropu u slučaju "razvoda" od SAD-a bili bi ogromni. Kontinent bi morao hitno uspostaviti novi sigurnosni pakt. Zemlje koje su potpisale pismo podrške Danskoj – Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska i Španija – uz nordijske zemlje, mogle bi činiti osnovu tog saveza.

EU i Velika Britanija zajedno imaju bogatstvo i populaciju dovoljnu da odvrate Rusiju, ali cijena bi bila visoka. To bi zahtijevalo ogromna finansijska ulaganja i bolne društvene korake – poput ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka širom kontinenta.

Trumpova administracija bi sasvim sigurno pokušala podijeliti EU nudeći "posebna partnerstva" pojedinim članicama, poput Mađarske, tjerajući ih da biraju između SAD-a i EU. Također, decenije transatlantske saradnje stvorile su zavisnosti koje bi SAD mogle zloupotrijebiti – od softverskih ažuriranja do pristupa kreditnim karticama.

Velika Britanija je posebno ranjiva. Njene obavještajne službe su isprepletene s američkim, a nuklearni program zavisi od američkih raketa i softvera.

Mnogima u britanskom i evropskom establišmentu kraj NATO-a djeluje nezamislivo. To bi zaista bio potez bez presedana, opasan ne samo za Evropu već i za SAD. Ali, historija je puna događaja bez presedana. Nažalost, kada je riječ o NATO-u, vrijeme je da se počne razmišljati o nezamislivom, piše FT.

(Vijesti.ba)