Digitalna ucjena: Slovenski KEP po diktatu BH Pošte

Međutim, prijave nije moguće podnijeti korištenjem postojećih kvalifikovanih potpisa koje izdaju Uprava za indirektno oporezivanje BiH (za pravna lica) i IDDEEA (za fizička lica). Prijave je moguće podnijeti samo kroz potpisi elektronske potvrde koje izdaju BH Pošte i slovenski Halcom.

Jednu od ključnih uloga u scenariju prema kojem samo BH Pošta i slovenački Halcom mogu izdavati kvalificirane elektronske potvrde (KEP) odigrala je upravo uprava BH Pošte. Prema dostupnim informacijama, riječ je o pokušaju ove javne kompanije da po svaku cijenu popravi svoj poslovni rezultat, čak i ako to znači prisilu građana i privrede da kupuju njihov KEP, uz pomoć državnog aparata.

Sličan obrazac ponašanja vidljiv je i ranije. Tokom izrade i usvajanja Zakona o e-trgovini, BH Pošta bila je među akterima koji su vršili opstrukcije, s ciljem da se ne uspostavi red u kontroli i oporezivanju pošiljki koje u BiH dolaze putem online platformi poput TEMU-a.

Upravo na tim pošiljkama država godišnje gubi stotine miliona konvertibilnih maraka, dok je domaća privreda izložena brutalnoj i nelojalnoj konkurenciji.

Vratimo se, ipak, kvalificiranom elektronskom potpisu. Kako saznaju Vijesti.ba, sve je više indicija da se u praksi forsira jedno te isto rješenje, ono slovenskog Halcoma, te da je interes strane kompanije realiziran upravo preko BH Pošte.

Posebnu pažnju izaziva i potencijalna uloga Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, kao i pitanje da li postoji realna opasnost da lični podaci građana, ali i podaci pravnih lica iz Bosne i Hercegovine, završe na serverima u Sloveniji.

Podsjetimo, čelnici Porezne uprave Federacije BiH, zajedno s predstavnicima kompanije koja za ovu federalnu instituciju razvija informacioni sistem, neposredno pred Novu godinu boravili su u Banjoj Luci na sastanku s rukovodstvom Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO).

Tokom sastanka, predstavnici Porezne uprave FBiH tvrdili su da ne postoje prepreke za razmjenu serverskih podataka s kartica, što bi praktično značilo da bi lični podaci građana BiH mogli završiti na serverima kompanije sa sjedištem u Sloveniji.

Takav stav, kako saznajemo, izazvao je šok među predstavnicima UIO-a, koji su od Porezne uprave FBiH zatražili da predoči odobrenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH za ovakvu razmjenu podataka. Prema dostupnim informacijama, Porezna uprava FBiH u tom trenutku nije raspolagala takvim odobrenjem, već je navodno odgovorila da će mišljenje Agencije tek naknadno pribaviti, što bi predstavljalo ozbiljan presedan, ali i potencijalno kršenje važećih zakona.

S obzirom da su već najavljene krivične prijave, a i na obavezu postupanja po službenoj dužnosti, sve su prilike da će biti posla i za federalni POSKOK.

(Vijesti.ba)