SAD dobija kontrolu nad ključnim koridorom u Armeniji

Državni sekretar Marco Rubio izložio je okvir za projekat tokom susreta u Washingtonu s najvišim diplomatom Armenije, čija je vlada pristala na plan nakon velike azerbejdžanske vojne pobjede 2023. godine koja je okončala dugotrajni konflikt.

Sjedinjene Države su predložile razvoj koridora koji bi spojio veći dio Azerbejdžana s njegovom eksklavom Nahčivanom, koji inače nije povezan sa ostatkom Azerbejdžana i graniči s važnim saveznikom – Turskom. Armenija se nalazi između ove dvije teritorije.

U tipičnom maniru administracije predsjednika Donalda Trumpa, koridor je nazvan po njemu – Trump Route for International Peace and Prosperity (TRIPP) – a on je Armeniju i Azerbejdžan naveo kao korisnike mira nakon niza ratova koje tvrdi da je okončao.

Okvir koji je State Department objavio nakon Rubioovog sastanka kaže da će Jermenija dati SAD-u 74 posto udjela u novoj kompaniji TRIPP Development Company, dok će ostatak zadržati za sebe.

Kompanija će uspostaviti korporativnu strukturu koja povezuje dvije vlade i razvijati željezničke i cestovne pravce kroz koridor.

Ciljevi kompanije uključivat će finansijsku dobit za SAD za njegov početni doprinos ili druge ekonomske koristi za američku vladu ili kompanije. Projekt će takođe otvoriti nova tržišta za američka ulaganja i ubrzati trgovinu, "dovodeći sirovine, kritične minerale i rijetke metale na američka tržišta".

Rubio je, govoreći s armenskim ministrom vanjskih poslova Araratom Mirzojanom, rekao da dogovor predstavlja model za svijet kako se ekonomska aktivnost i prosperitet mogu otvoriti bez ugrožavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Očuvanje suvereniteta

Sjedinjene Države su ranije najavile 145 miliona dolara za razvoj koridora u Armeniji. Okvir ističe da će suverenitet Armenije nad koridorom biti apsolutan i neupitan, te da će Armenija zadržati pravo da provodi svoje domaće zakone unutar TRIPP područja, uključujući kontrolu nad provođenjem zakona.

Neki američki kreatori politike se nadaju da će koridor takođe pomoći u smanjenju utjecaja Rusije, tradicionalnog saveznika Armenije, dok su mnogi Armeni nezadovoljni, jer Moskva, zbog konflikta u Ukrajini, nije spriječila azerbejdžansku pobjedu 2023. godine.

Armenski separatisti su gotovo tri decenije držali otcijepljeni region Nagorno-Karabah unutar energetski bogatog Azerbejdžana, koji je preuzeo kontrolu nad tim područjem u brzoj ofanzivi 2023. godine.

Projekt TRIPP, kao i perspektiva značajnog američkog prisustva, izazvali su zabrinutost u Iranu, koji također graniči s Nahčivanom i ima dobre odnose s Armenijom. Armenski premijer Nikol Pašinjan prošle godine je uvjeravao iransku vladu da će koridor ostati pod armenskim suverenitetom.

(Vijesti.ba)