Asistivne tehnologije su pravo, a ne privilegija

Građani su imali priliku upoznati se s rješenjima koja omogućuju veću samostalnost, inkluziju i ravnopravno sudjelovanje u društvu.

Kako su saopćili organizatori, s događaja je poručeno da asistivne tehnologije moraju biti prepoznate kao temeljno ljudsko pravo, a ne kao privilegija ili oblik humanitarne pomoći.

- Asistivne tehnologije pitanje su dostojanstva i jednakih prava. U funkcionalnim sisstemima pomagala se dodjeljuju na temelju individualne procjene potreba, redovno se obnavljaju i prate tehnološki razvoj, jer se promatraju kao ulaganje u aktivno sudjelovanje građana, a ne kao budžetski trošak - istaknula je Senija Okić, profesorica historije u Centru za slijepu i slabovidnu djecu u Sarajevu.

Ukazano je i na to da su u BiH asistivne tehnologije često nedostupne zbog visoke cijene, PDV-a i carina, ali i zbog izostanka sistemske podrške i strateškog planiranja.

Posebno je istaknuto da se kod gluhih osoba prepreke najčešće javljaju u području komunikacije, s obzirom na to da je riječ o invaliditetu koji nije vidljiv, ali u društvu temeljenom na informacijama ima dalekosežne posljedice.

- Savremeni digitalni slušni aparati danas značajno unapređuju kvalitet života i omogućavaju djeci i odraslima aktivno učešće u obrazovanju i društvu. Međutim, uz pomagala, jednako je važno učiniti okruženje pristupačnim – od pisanih obavještenja do osnovnog razumijevanja i korištenja znakovnog jezika, jer se povjerenje gradi kroz vidljiv trud i poštovanje - naglasila je Jasminka Proho, tumačica znakovnog jezika i socijalna radnica Udruženja gluhih Kantona Sarajevo.

Naglašeno je da asistivne tehnologije u BiH više ne smiju biti marginalna tema. Tim povodom, organizacije osoba s invaliditetom i Caritas Bosne i Hercegovine uputile su poziv parlamentarcima na svim nivoima vlasti da razmotre i podrže preporuke Trećeg kongresa osoba s invaliditetom u BiH.

- Te preporuke nude konkretan i provediv okvir za unapređenje javnih politika u području asistivnih tehnologija - naglasila je Sunita Hotić, asistentica projekta u Caritasu BiH, upozorivši da se osobe s invaliditetom u praksi i dalje suočavaju s brojnim sistemskim preprekama.

- One započinju već na administrativnoj razini - postupci za ostvarivanje prava na pomagala složeni su, dugotrajni i neujednačeni, dok je financiranje uglavnom vezano isključivo uz sistem zdravstvenog osiguranja. Dodatni problem predstavlja i činjenica da se određena asistivna pomagala uopće ne mogu nabaviti u BiH, čime se osobe s invaliditetom dovode u neravnopravan položaj u odnosu na evropske standarde. Takva praksa nije u skladu s obavezama koje su institucije preuzele ratifikacijom Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom - naglasila je Hotić.

Zaključeno je da preporuke Trećeg kongresa osoba s invaliditetom predstavljaju zajednički stav organizacija osoba s invaliditetom i jasan temelj za unaprjeđenje javnih politika u području asistivnih tehnologija, te su parlamentarci pozvani da ih prepoznaju kao polazišnu točku za zakonodavne i institucionalne promjene koje vode prema inkluzivnijem društvu u kojem su asistivne tehnologije dostupne svima kojima su potrebne.

Događaj „Tehnologija koja mijenja život“ realiziran je u okviru projekta DISC, kao dio kampanje "Asistivna tehnologija za samostalan život“. Projekt provodi Caritas BiH u suradnji s Udrugom Vedri osmijeh, Udruženjem slijepih Kantona Sarajevo, Savezom slijepih Republike Srpske i Unijom organizacija osoba s invaliditetom u BiH.

Projekt finansira Evropska unija, a sufinansiraju Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Caritas Slovenije, s ciljem jačanja kapaciteta organizacija osoba s invaliditetom i unaprjeđenja njihova položaja u društvu.

(Vijesti.ba / FENA)