Trumpova opsesija Grenlandom: Dobijaju li Rusi "bitku za Arktik“?

Dok Trumpove tvrdnje zbunjuju svijet, utrka za Arktik traje decenijama, a Rusija je dugo bila dominantna sila u ovom regionu.

Moskva kontroliše otprilike polovinu kopnenog i morskog teritorija sjeverno od Arktičkog kruga, a dvije trećine stanovništva Arktika živi u Rusiji. Iako Arktik čini tek oko 0,4% globalne ekonomije, Rusija kontroliše dvije trećine regionalnog BDP-a, prema podacima Arktičkog savjeta.

Rusija je decenijama gradila vojnu prisutnost u Arktiku, ulažući u nove i postojeće baze. Prema istraživanju Simons Foundation, u regionu postoji 66 vojnih lokacija i stotine manjih odbrambenih objekata; od toga 30 baza je u Rusiji, a 36 u zemljama NATO-a s arktičkim teritorijama. Iako stručnjaci ističu da Rusija još ne može u potpunosti parirati NATO-u, brzina i obim ruskog vojnog jačanja u regionu izaziva zabrinutost.

Rusija je značajno modernizirala svoj nuklearni podmornicki arsenal, uz poboljšanja radarskih, dronskih i raketnih kapaciteta, dok nastavlja rat u Ukrajini. Istovremeno, nakon Hladnog rata Arktik je bio jedan od rijetkih regiona gdje je Rusija mogla sarađivati sa Zapadom, kroz Arktički savjet i forum šefova odbrane. Međutim, nakon invazije na Ukrajinu 2022. i pristupanja Finske i Švedske NATO-u, Arktik je praktično podijeljen između ruskog i NATO uticaja.

Trump argumentuje da SAD „trebaju“ Grenland zbog nacionalne sigurnosti, ističući ruske i kineske ambicije u Arktiku. Kina se također aktivno uključuje, nazivajući se „blisko-arktičkom državom“ i razvijajući „polarnu svilenu cestu“ za transport u regionu. Rusija i Kina već provode zajedničke patrole u Arktiku, što dodatno komplikuje situaciju.

Klimatske promjene dodatno ubrzavaju interes za Arktik – područje se zagrijava četiri puta brže od globalnog prosjeka, dok se morski led brzo smanjuje. Dva plovna puta, Sjeverna morska ruta duž ruske obale i Sjeverozapadni prolaz uz sjevernu obalu Sjeverne Amerike, postaju sve upotrebljiviji, skraćujući vrijeme plovidbe između Azije i Evrope gotovo za polovinu.

Također, otapanje leda otvara mogućnost rudarenja, posebno u Grenlandu, gdje leži ugljen, bakar, zlato, rijetke zemne metale i cink. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi eksploatacija bila izuzetno skupa i zahtjevna zbog udaljenosti, debljine leda i ekstremnih arktičkih uvjeta.

I dok Trump javno ističe sigurnosne razloge, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz naveo je da administracija primarno gleda na „kritične minerale“ i „prirodne resurse“ Grenlanda.

Arktik tako ostaje prostor geopolitičke tenzije, klimatskih izazova i ekonomskih mogućnosti, a pitanje da li Rusija doista „pobjeđuje“ u bitci za Arktik još uvijek nema jednostavan odgovor.

(Vijesti.ba)