Grenlandskog premijera uz SAD brine i Rusija: Pod ozbiljnim smo pritiskom

Jens-Frederik Nielsen i danska premijerka Mette Frederiksen bili su u Parizu na sastanku s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom kako bi učvrstili podršku koja im je potrebna nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da nastoji preuzeti taj arktički otok koji je već stoljećima danski teritorij.

Razgovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država trebali bi se održati kako bi se pokušalo pronaći rješenje krize, ali Nielsen kaže da Grenland ima određene crvene linije koje se ne mogu preći, premda se nada postizanju neke vrste dogovora. Nije iznio detalje.

"Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo se oduprijeti. Pokušavamo se nositi sa strahom naših ljudi", rekao je na javnoj tribini s Frederiksen na Univerzitetu Sciences Po. Ali je također rekao: "Moramo provesti više kontrole i sigurnosti u našoj regiji zbog načina na koji se Rusija sada ponaša."

Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje ovisnosti o Sjedinjenim Državama, čak i nakon što je Trump prošle sedmice povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.

Frederiksen je rekla da je kriza pokazala da je većina Evropljana na istoj strani i da su se uspjeli ujediniti kako bi se suprotstavili Trumpovim zahtjevima, posebno njegovoj prijetnji dodatnim carinama evropskim državama.

Rekavši da se svjetski poredak zauvijek promijenio i propitujući što bi se moglo dogoditi u Washingtonu u budućnosti, rekla je da je ključno da Evropa postane jača, ali je također pozvala na transatlantsko jedinstvo s obzirom na to da je jasno da Rusija ne želi mir.

"Ako dopustimo Rusiji da pobijedi u Ukrajini, nastavit će", rekla je. "Najbolji put za Sjedinjene Države i Evropu jest da se drže zajedno."

Diplomatski raskol između Danske i Sjedinjenih Država, koje su obje osnivačice NATO-a, posljednjih se sedmica činio kao prijetnja budućnosti vojnog saveza, iako je sukob od tada premješten na diplomatsku liniju.

Polovina kopnene mase na Arktiku je ruski teritorij. Od 2005. Moskva je ponovno otvorila i modernizovala desetke vojnih baza iz sovjetskog doba, i na svom arktičkom kopnu i na otocima uz svoju sjevernu obalu.

Rusija je okarakterizirala razgovore o Moskvi i Pekingu kao prijetnje Grenlandu mitom za poticanje histerije.


(Vijesti.ba)