Govoreći o svojim počecima, Dupanović ističe da je odrastanje u bihaćkom naselju Hatinac snažno oblikovalo njegov odnos prema gradu.
- Samim činom rođenja u Bihaću u moje biće usađen je prirodni zakon da volim i činim sve za svoj grad. Moja misao vodilja bila je život s ljudima u lijepom i zdravom Bihaću - navodi Dupanović.
Posebno mjesto u njegovom životu zauzima sport. Tokom mladosti aktivno se bavio nogometom, igrao za više lokalnih ekipa, a šest godina proveo je u NK Jedinstvo u periodu kada je klub ostvario najveći takmičarski rang u svojoj historiji. Taj period obilježile su i značajne infrastrukturne promjene na stadionu.
- Kada sam došao u Jedinstvo, postojala je samo jedna aluminijska baraka. U tom periodu izgrađene su nove tribine, klupska zgrada i započeta izgradnja dvorane Luke, čime je sportski kompleks dobio potpuno novu dimenziju - podsjeća Dupanović.
Kao učitelj i omladinski radnik, šezdesetih godina bio je snažno uključen u organizirani omladinski pokret. Obavljao je funkciju predsjednika Omladinskog aktiva u Ripču te učestvovao na više saveznih omladinskih radnih akcija. Bio je komandant bihaćke omladinske brigade na izgradnji Jadranske magistrale, komandant bosanskohercegovačke brigade na Novom Beogradu, te učesnik obnove Skoplja nakon zemljotresa. Također je bio među inicijatorima izgradnje Puta AVNOJ-a Bihać–Jajce, koji je završen 1969. godine.
Značajan doprinos dao je i razvoju sportova na vodi. Bio je jedan od ključnih ljudi u izgradnji gradskog kupališta Hatinac, organizaciji skokova u vodu, lađarskih trka i međunarodne Unske regate.
- Izgradnjom kupališta grad je dobio novu vrijednost, a Una je postala prva rijeka u BiH na kojoj je izgrađena moderna skakaonica i postavljen tobogan - ističe Dupanović.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu aktivno je učestvovao u organizaciji odbrane Bihaća. Bio je član Komande Četvrtog bihaćkog odreda, a potom pripadnik 502. viteške brigade, gdje je obavljao odgovorne dužnosti u logistici i sektoru morala. Posebno je istaknut njegov rad na osnivanju muzej-sobe 502. brigade, koja je otvorena 1994. godine.
Nakon rata, Dupanović je ostao angažiran u građanskim inicijativama. Pokrenuo je obilježavanje mjesta porušene džamije u Ripču, inicirao sadnju 110 stabala povodom godišnjice postojanja osnovne škole u tom naselju, te učestvovao u građanskoj akciji kojom je Christianu Schwarz-Schillingu dodijeljeno priznanje Grada Bihaća.
Autor je četiri knjige i više monografija posvećenih porodičnoj historiji, sportu i društvenom životu Bihaća i Krajine.
- Za čovjeka se kaže da je uspješan ako za života napiše knjigu, zasadi drvo i porodi djecu. Ja sam sa suprugom Halidom porodio dobru djecu, zasadio lijep voćnjak i napisao više knjiga - poručio je na kraju Dupanović.
(Vijesti.ba / FENA)