Vještačka inteligencija ipak nije toliko inteligentna: Pala na ispitu iz matematike

U svijetu tehnologije trenutno ne postoji veći „hajp“ od AI agenata. To nisu obični chatbotovi s kojima se dopisujete, već sistemi koji bi trebali samostalno koristiti vaš računar, plaćati račune ili planirati putovanja. Međutim, najnovija studija otkrila je njihovu „Ahilovu petu“ – osnovnu matematiku.

Istraživači su testirali najnaprednije modele i došli do poražavajućih rezultata. Problem se krije u takozvanoj akumulaciji grešaka. Budući da AI agenti funkcionišu tako što jedan veliki zadatak razlažu na niz manjih koraka, svaka sitna greška u proračunu na početku može dovesti do potpunog kolapsa cijele operacije.

Kada agent dobije zadatak koji zahtijeva više od nekoliko logičkih koraka, šanse za uspjeh drastično opadaju. Drugim riječima, ako mu povjerite da vam izračuna troškove i rezerviše hotel, lako se može desiti da ostanete i bez novca i bez smještaja.

Još jedan problem koji studija ističe jeste to što ovi sistemi često „zaborave“ šta je bio prvobitni cilj. Dok pokušavaju riješiti jedan podzadatak, agenti se nerijetko zaglave u besmislenim ponavljanjima ili počnu generirati potpuno nebitne podatke, gubeći nit onoga što je korisnik zaista tražio.

„Performanse su često bile katastrofalne čim bi se u jednačinu uvela i malo složenija logika“, navodi se u izvještaju koji prenosi Futurism.

Ovo istraživanje predstavlja svojevrsni „hladan tuš“ za kompanije poput Microsofta, Googlea i OpenAI-ja. Dok se one utrkuju ko će prvi predstaviti pametnijeg asistenta, realnost je da ovi sistemi i dalje ne razumiju svijet oko sebe na način na koji to čini ljudski mozak.

Za sada je savjet jasan: ne dozvoljavajte vještačkoj inteligenciji da vam vodi poslovne knjige ili rješava domaći zadatak iz matematike bez detaljne provjere.

(Vijesti.ba)