
Švedska ministarka finansija najavila je da bi vlasti mogle da pokrenu formalnu analizu prednosti i nedostataka prelaska na zajedničku evropsku valutu, čime je tema ponovo dospjela u fokus javnosti i političkih rasprava.
Promijenjene ekonomske i geopolitičke okolnosti, kao i slabija domaća valuta u odnosu na evro, navode stručnjake da razmatraju mogućnost prelaska s krune na euro, barem na nivou stručnih analiza.
Međutim, važno je naglasiti da razmatranje ne znači i skoru odluku. Eventualno uvođenje evra zahtijevalo bi niz formalnih koraka, uključujući politički konsenzus, moguće novo izjašnjavanje građana, kao i ispunjavanje tehničkih kriterijuma za pristup Eurozoni. Stručnjaci ističu da bi, čak i ako Švedska odluči krenuti tim putem, proces mogao trajati nekoliko godina.
Trenutno, osim Švedske, evro u Evropskoj uniji ne koriste ni Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Češka. Bugarska je posljednja zemlja koja je ušla u Evrozonu, dok ostale članice ili nemaju definisan rok ili, poput Danske, imaju trajno izuzeće od uvođenja evra.
Iako je još prerano govoriti o konkretnim rokovima, sama činjenica da Švedska ponovo otvara raspravu o evru pokazuje da se dinamika u okviru Evropske unije mijenja. Eurozona bi u narednim godinama mogla dodatno da se proširi, ali bez brzih i naglih poteza.
(Vijesti.ba)