Kuba poručila SAD-u: Spremni smo na dijalog, ali ne i na promjenu vlasti

Njegove poruke dolaze u trenutku kada administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pojačava pritisak na ovu karipsku zemlju, uz otvorenu retoriku o promjeni režima.

De Cossío je naglasio da Kuba ne želi razgovarati o svom ustavnom poretku, ističući da ni SAD ne bi pristao na rasprave o vlastitom političkom ili ekonomskom sistemu. Iako, kako kaže, dvije zemlje još nemaju uspostavljen formalni bilateralni dijalog, određena razmjena poruka je postojala i dospjela do najviših nivoa kubanske vlasti.

Njegove izjave uslijedile su nakon što je američki državni sekretar Marco Rubio rekao da bi SAD „volio vidjeti“ promjenu režima na Kubi, iako je naveo da to ne mora podrazumijevati vojnu intervenciju.

Istovremeno, Washington pojačava ekonomski pritisak pokušajima da prekine isporuke nafte Kubi. Sjedinjene Države već su poremetile dotok energenata iz Venecuele, a nedavno su zaprijetile carinama zemljama koje izvoze naftu na Kubu, uz tvrdnju da Havana predstavlja „izvanrednu prijetnju“ zbog saradnje s, kako navode, neprijateljskim državama i akterima.

Kubanski zvaničnik je takve optužbe odbacio, poručivši da Kuba ne predstavlja prijetnju SAD-u, da nije agresivna niti neprijateljski nastrojena te da ne podržava terorizam. Pozvao je Washington da ublaži kampanju pritiska, naglašavajući da ona već ima teške posljedice po stanovništvo.

Kubanci se, naime, suočavaju s čestim nestancima električne energije i dugim redovima na benzinskim pumpama zbog smanjenih zaliha goriva. Vlasti u Havani tvrde da su za kolaps energetskog sektora prvenstveno odgovorne američke sankcije, dok kritičari ukazuju i na dugogodišnji izostanak ulaganja u infrastrukturu.

De Cossío je upozorio da bi Kuba mogla biti primorana na dodatne mjere štednje i „određene žrtve“ kako bi sačuvala preostale rezerve goriva, ne precizirajući njihov obim. „Ekonomska prisila kojoj je Kuba izložena ravna je ratnom stanju“, poručio je.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da bi Kuba mogla izbjeći potpunu obustavu snabdijevanja ukoliko pristane na „dogovor“, koji bi, prema njegovim riječima, mogao uključivati povrat imovine oduzete kubanskim izbjeglicama nakon revolucije 1959. godine.

Dodatnu zabrinutost u Havani izazvala je američka akcija u Venecueli u januaru, tokom koje je uhapšen venezuelanski lider Nicolas Maduro, ključni saveznik Kube. Prema kubanskim navodima, u toj operaciji poginulo je više od 30 pripadnika kubanskih sigurnosnih snaga. Državni mediji u Kubi posljednjih sedmica izvještavaju o pojačanim vojnim vježbama i pripremama.

Trump je najavio i da će Meksiko, pod pritiskom SAD-a, obustaviti isporuke nafte Kubi, no meksičke vlasti su saopćile da su postojeći ugovori i dalje na snazi te da traže alternativne načine pomoći Havani kako bi ublažila posljedice mogućih carina.

Američka ambasada u Havani u međuvremenu je upozorila američke državljane na Kubi da budu oprezni zbog energetske krize, savjetujući im da štede gorivo, vodu i hranu, te da se pripreme za moguće poteškoće. Također je upozoreno na porast protesta protiv SAD-a koje, prema navodima ambasade, organizuje kubanska vlast.

(Vijesti.ba)