
Od 2022. do 2025. broj bankrota porastao je za 600 posto, a stopa zatvaranja pogona u posljednje dvije godine se udvostručila. Najveći pad zabilježen je u petrohemiji, koja čini oko 48 posto ukupnog pada industrije. Gašenja su zabilježena širom Evrope, posebno u Njemačkoj, Holandiji, Velikoj Britaniji i Francuskoj, dok je Centralna i Istočna Evropa doprinijela padu sa 14 posto.
Godišnja ulaganja su gotovo prepolovljena i svedena na minimum. Potvrđena ulaganja pala su sa 7,6 milijardi eura u 2022. na 1,5 milijardi eura u 2025. Najviše se investira u baterijske lance vrijednosti i projekte smanjenja emisija CO₂.
Prema ocjeni Gordane Pehnec Pavlović iz Hrvatska privredna komora, industrija je na historijskoj prekretnici. Osim skupih energenata, problem su slaba potražnja, prekapacitiranost i regulatorni pritisci. Istovremeno, investicije se sele na treća tržišta, dok se u EU zatvaraju pogoni.
Predsjednica Evropska komisija Ursula von der Leyen hemijsku industriju nazvala je „majkom svih industrija“, naglašavajući njen značaj za 96 posto proizvedene robe. Ipak, uprkos akcionom planu za jačanje konkurentnosti, sektor se suočava s naglim padom investicija i proizvodnih kapaciteta.
Izuzetak je Hrvatska, gdje je hemijska industrija porasla 13,7 posto zahvaljujući obnovi proizvodnje vještačkih đubriva.
(Vijesti.ba)