Njemačka industrija 2025. ukinula 124.000 radnih mjesta

Studija, koja se zasniva na podacima Saveznog zavoda za statistiku i obuhvata kompanije sa najmanje 50 zaposlenih, pokazuje da je zaposlenost u industriji prošle godine pala za 2,3% na oko 5,38 miliona. To je skoro dvostruko više od pada u 2024. godini.

Automobilska industrija je najteže pogođena, izgubivši oko 50.000 radnih mjesta, dok su hemijski i farmaceutski sektor izgubili otprilike 2.000 radnih mjesta.

Njemačka industrija je u dubokoj krizi, rekao je Jan Brorhilker, generalni direktor EY-a. Prihodi industrije su se smanjili za skoro 5% od 2023. godine, dodao je, napominjući da će biti potreban snažan oporavak kako bi se zaustavio dalji gubitak radnih mjesta.

Prihodi u industriji su pali za 1,1% u 2025. godini, pri čemu je četvrti kvartal 2025. godine označio 10. uzastopni kvartal smanjenja. Automobilski, papirni i tekstilni sektor zabilježili su pad prihoda, dok su metalni i elektrotehnički sektor zabilježili rast.

Od 2019. godine, prije pandemije, zaposlenost u industriji je pala za oko 266.000, ili oko 5%. Samo automobilski sektor je od tada izgubio 111.000 radnih mjesta, što je pad od 13%.

Zaposlenost u tekstilnoj i metalnoj industriji pala je za 16% odnosno 13%, dok su hemijski, farmaceutski i elektrotehnički sektor zabilježili skroman rast zaposlenosti od 3% odnosno 2%.

EY je saopštio da su gubici radnih mjesta u 2025. godini, iako ozbiljni, i dalje umjereni u poređenju s potencijalnim utjecajem ako se ekonomski uslovi ne poboljšaju.

EY očekuje da će se smanjenje radnih mjesta u industriji nastaviti ove godine zbog slabih narudžbi i intenzivne konkurencije. Broj bankrota, posebno među dobavljačima automobilske industrije, također raste, rekao je Brorhilker.

Proizvođači automobila sve više prebacuju proizvodnju, kao i istraživanje i razvoj u inostranstvo, što ide na štetu radnih mjesta u Njemačkoj, dodao je.

Ekonomisti očekuju da će njemačka ekonomija porasti za oko 1% u 2026. godini nakon godina stagnacije. Međutim, trebat će vremena da se taj rast osjeti u kompanijama. Široko zasnovan oporavak se ne očekuje do 2027. godine, kada se predviđa da će se materijalizirati puni efekti vladine potrošnje na odbranu i ulaganja u infrastrukturu.


(Vijesti.ba / FENA)