Američka firma će tražiti plin u moru kod Grčke

Chevron će predvoditi potragu za plinom u dubokom moru u četiri bloka južno od Peloponeza i Krita, na površini od 47 hiljada kvadratnih kilometara.

Time će se površina grčkih teritorijalnih voda dostupnih za istraživanje plinskih nalazišta udvostručiti.

Sporazum je potpisan nakon što su Chevron i Helleniq Energy, najveća grčka rafinerija, pobijedili na prošlogodišnjem međunarodnom javnom tenderu, navodi Reuters.

Grčka se razvija iz neto uvoznika u značajnog izvoznika energije, naglasio je u ponedjeljak na ceremoniji potpisivanja ministar okoliša i energetike Stavros Papastavrou, prema izvještaju grčke novinske agencije ANA.

Konzorcij predvođen Chevronom pokrenut će seizmička istraživanja nakon što ugovore odobri grčki parlament. Atina je konzorciju dala rok od pet godina za pronalazak komercijalno iskoristivih nalazišta, a probna bušenja trebala bi početi najranije 2030. godine.

ExxonMobil je s Helleniq Energyjem već dobio licencu za traženje ugljikovodika u druga dva bloka u dubokom moru južno od Krita i trenutno analizira seizmičke podatke.

„Prirodna ulazna tačka“

Grčka najnovijim sporazumima u osnovi postaje energetsko čvorište za Evropu, naglasio je glasnogovornik vlade Pavlos Marinakis.

Premijer Kyriakos Mitsotakis istakao je da je Grčka već uložila „značajne iznose“ u plinovode, kompresorske stanice, terminale za ukapljeni plin i plinske elektrane.

„Grčka ima infrastrukturu koja susjedima može pomoći da plin nabavljaju novim rutama. Čvrsto vjerujemo da Vertikalni koridor može biti alternativa ruskom plinu“, dodao je Mitsotakis.

Ruski plin u Evropi danas uvoze još samo zemlje jugoistočne Evrope, i to plinovodom TurkStream, kojim preko Crnog mora ruski plin stiže do Turske, a potom se preko Bugarske i Srbije doprema u Mađarsku.

U takvim okolnostima Grčka se nastoji profilirati kao važno energetsko čvorište za snabdijevanje jugoistočne i srednje Evrope, a „Vertikalni koridor“ trebao bi transportovati uvezeni američki ukapljeni plin prema Bugarskoj, Rumuniji, Moldaviji, Ukrajini, Mađarskoj i Slovačkoj.

„Grčka je prirodna ulazna tačka za američki LNG čija je svrha zamijeniti ruski plin u jugoistočnoj Evropi“, rekao je premijer Mitsotakis u novembru prošle godine na međunarodnoj energetskoj konferenciji Partnerstvo za transatlantsku energetsku saradnju (P-TEC) u Atini.

Dugoročni poslovi

Početkom februara grčka kompanija Atlantic Sea LNG Trade objavila je da pregovara o uvozu 15 milijardi kubnih metara američkog LNG-a godišnje tokom perioda od 20 godina za potrebe kupaca u južnoj Evropi.

Čelnik Atlantic Sea LNG Tradea u razgovoru za Reuters naveo je kao moguće kupce Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Bugarsku, Rumuniju, Mađarsku, Moldaviju, Austriju i, potencijalno, Ukrajinu.

„Primjećujemo ozbiljnu potražnju potrošača na sjevernom dijelu koridora. U Rumuniji, Mađarskoj i Moldaviji domaćinstva troše velike količine plina, dok se prema jugu više troši u industriji“, rekao je Exarchou.

Grčki zvaničnici trebali bi 24. februara učestvovati na sastanku u Bijeloj kući, na kojem bi se trebalo razgovarati o novom pravcu isporuka plina u jugoistočnoj Evropi.

Uz ministra okoliša i energetike Stavrosa Papastavroua, na sastanku bi trebali učestvovati i čelnici pet zemalja duž koridora, zvaničnici Evropske unije i čelnici grčkih energetskih kompanija, izvijestio je grčki ekonomski list Oikonomikos Tahudromos, navodeći da bi poslovi mogli biti ugovoreni na period od 25 godina.

Organizator sastanka je američki ministar energetike Chris Wright, rekao je Papastavrou u utorak odgovarajući na novinarsko pitanje, a tema će biti naredni koraci u razvoju koridora, prenosi agencija ANA.

(Vijesti.ba)