Potrebno 588 milijardi dolara za obnovu Ukrajine, u državi 2,4 miliona manje djece

Najnovija procjena, zasnovana na podacima od 24. februara 2022. do 31. decembra 2025., pokazuje povećanje od 12% u odnosu na prošlogodišnju, djelimično zbog 21% većeg broja oštećene ili uništene energetske infrastrukture, piše Reuters. 

Studija ne uključuje podatke o pojačanim ruskim napadima na ukrajinske energetske objekte u januaru i februaru, koji su desetine hiljada ljudi širom Ukrajine ostavili bez grijanja, struje i vode tokom najhladnije zime u posljednjih nekoliko decenija.

Procjena, peta po redu od početka rata, pokazuje da je direktna šteta u Ukrajini dostigla 195 milijardi dolara — gotovo 11% više u odnosu na prethodnu procjenu. Najviše su pogođeni sektori stanovanja, transporta i energije. To je više nego dvostruko od prvobitno prijavljene štete iz 2022. godine.

„Šteta je ogromna i stalno raste“, navodi se u izvještaju, dodajući da su razaranja najviše koncentrisana na linijama fronta i u velikim gradovima, uključujući glavni grad Kijev.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski suočen je s kontinuiranim pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da pristane na sporazum o prekidu vatre koji bi mogao uključivati bolne ustupke teritorija zauzetih od strane ruskih snaga. Međutim, pregovori između Rusije i Ukrajine u Ženevi prošle sedmice nisu donijeli napredak.

Rat, koji ove sedmice ulazi u petu godinu, izazvao je najveću izbjegličku krizu u Evropi od Drugog svjetskog rata. Više od 6 miliona Ukrajinaca živi kao izbjeglice izvan zemlje, a još 4,6 miliona raseljeno je unutar njenih granica, navodi se u izvještaju.

Također je nanio ogroman udarac ukrajinskoj ekonomiji — njen bruto domaći proizvod sada je 21% manji (u realnim vrijednostima) nego 2021. godine, prije ruske invazije. Ako se rat nastavi ove godine, rast BDP-a Ukrajine mogao bi biti ograničen na oko 2%, ali bi se mogao blago povećati na 4% u 2027. i 4,5% u 2028. ako bi do kraja godine bio postignut prekid vatre.

„Dogovor je dogovor“, poručila je Evropska komisija u saopštenju u nedjelju, tražeći od Sjedinjenih Država da se pridržavaju uslova trgovinskog sporazuma postignutog prošle godine.

„Četiri godine nakon početka ruske invazije punog obima, ukupni troškovi obnove i oporavka Ukrajine sada se procjenjuju na gotovo 588 milijardi dolara u narednoj deceniji — skoro tri puta više od projekcije nominalnog BDP-a zemlje za 2025. godinu“, izjavila je ukrajinska premijerka Julija Sviridenko.

„Uprkos bezpresedanskim ruskim napadima na energetsku infrastrukturu i domove širom Ukrajine ove zime, naš narod pokazuje otpornost, naši preduzetnici i dalje rade. Još uvijek uspijevamo brzo da se oporavljamo i dalje razvijamo“, rekla je.

Najveća šteta zabilježena je u sektoru stanovanja — oštećeno ili uništeno je 14% ukupnog stambenog fonda, u vrijednosti od oko 61 milijardu dolara. Slijedi željeznica i drugi dijelovi transportnog sektora, s procijenjenih 40,3 milijarde dolara štete.

Energetski sektor, koji je protekle godine bio glavni cilj ruskih raketnih napada, pretrpio je blizu 25 milijardi dolara gubitaka, a neki građani su suočeni s prekidima u snabdijevanju električnom energijom i do 18 sati dnevno.

Izvještaj procjenjuje socioekonomske gubitke na 667 milijardi dolara, što je porast od 13% u odnosu na prošlu godinu, što odražava dugotrajne poremećaje u ekonomskim aktivnostima, javnim službama i zapošljavanju.

Vlada Ukrajine već preduzima korake da zadovolji potrebe obnove ove godine, uključujući izdvajanje oko 15,25 milijardi dolara za razne programe. Ukrajina i njeni partneri već su potrošili 20,3 milijarde dolara od februara 2022. na hitne popravke u različitim sektorima, uključujući stanovanje.

U izvještaju se navodi da bi Ukrajina mogla pokriti oko 40% svojih potreba za obnovom kroz privatni sektor ako sprovede ciljanje reforme radi privlačenja kapitalnih ulaganja u produktivne sektore poput poljoprivrede, industrije i turizma.

„Stari ekonomski model Ukrajine, s slabom konkurencijom, velikom sivom ekonomijom i jakim prisustvom države, neće proizvesti poslovnu dinamiku potrebnu za oporavak“, navodi se.

Matias Šmale, humanitarni koordinator Ujedinjenih nacija u Ukrajini, rekao je da će vraćanje izbjeglica, reintegracija veterana i povećanje učešća žena na tržištu rada biti ključni za ekonomsku budućnost zemlje.

„Najvažniji resurs Ukrajine su njeni ljudi“, rekao je Šmale.

„Oporavak mora biti usmjeren na čovjeka i zajednicu.“

Podaci Ujedinjenih nacija pokazuju da Ukrajina sada ima 2,4 miliona manje djece nego prije rata.

(Vijesti.ba)