Vlada RS potpisala novi ugovor o lobiranju za tri miliona KM

Ugovor sa “McGinnis Lochridge LLP” potpisan je krajem januara na godinu dana i predstavlja nastavak saradnje s ovom kompanijom na davanju savjeta i zastupanju RS “u pravnim i političkim poslovima vezanim za međunarodno pravo”, piše Detektor.

Prema informacijama dostupnim u američkom registru FARA – u kojem su navedeni svi ugovori koji se tiču lobiranja u Sjedinjenim Američkim Državama – zadaci “McGinnis Lochridgea” će biti davanje savjeta iz oblasti “prava i obaveza Republike Srpske i BiH prema Dejtonskom sporazumu”, kao i odnosa s međunarodnim organizacijama poput UN-a, OSCE-a, EU-a i Savjeta Evrope.

Firma će raditi i na kontaktiranju američkih zvaničnika, članova Kongresa i agencija o pitanjima relevantnim za Republiku Srpsku i BiH, kao i vršiti komunikacijske kampanje.

Već je vidljiva promjena političkog odnosa između RS-a i SAD-a, za Detektor je rekao profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.

“To je, prije svega, vidljivo po nivou sagovornika, bez obzira na to šta i kako Sarajevo procjenjuje sagovornike i tu vrstu aktivnosti, ali od zamjenika šefa Landaua [Christopher Landau, zamjenik državnog sekretara SAD-a] do drugih sagovornika, što je neuobičajeno više od onog što je bilo ranije, recimo zamjenika pomoćnika za Evropu i Evroaziju”, izjavio je Šolaja.

U američkom registru FARA trenutno ima 16 “entiteta” čija su polja djelovanja promocija i lobiranje interesa vlade, političke organizacije ili stranke iz Bosne i Hercegovine. Od njih 16, čak 14 je angažovano da bi promovisalo, odnosno lobiralo za interese Republike Srpske, radi uticaja na politiku SAD-a ili javnog mnijenja te zemlje.

Od početka 2026. godine, Republika Srpska je osim ugovora sa “McGinnis Lochridgeom” potpisala i saradnju sa “Lucas Comptonom LLC”, o čemu je prvi pisao portal Fokus.

Ova lobistička kuća iz Washingtona, dobila je ugovor vrijedan skoro milion KM za izgradnju “pozitivnog uticaja javnih i privatnih poruka ključnih političkih lidera, uključujući nacrte izjava i govornih tačaka osmišljenih da pozitivno utiču na vladu, Kongres, medije i javnu publiku”.

Dodik sve više dobrodošao u Americi

Krajem oktobra 2025., Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD-a skinula je sa crne liste Milorada Dodika, Željku Cvijanović te još 47 fizičkih i pravnih lica.

Nekoliko dana prije, skinute su sankcije za još četiri osobe koje su bile uključene u organizaciju proslave Dana Republike Srpske, koji je Ustavni sud proglasio neustavnim, a nekolicina predstavnika Republike Srpske je od tada već više puta odlazila u posjetu SAD-u.

“Mi smo pokazali da Republika Srpska može otvoriti sva ta vrata. Juče je Željka bila sa Landauom. Državni sekretar je van zemlje bio, kao što je bio i Vance [J.D. Vance, potpredsjednik SAD-a], s kojim je bilo neke šanse da ugovorimo jedan sastanak, ali je morao da ode. Sreli smo se na mnogim tajnim i javnim sastancima, razgovarali javno i tajno o mnogim stvarima”, kazao je po povratku iz SAD-a 7. februara Milorad Dodik.

Prema njegovim riječima, na svim sastancima je isticao da je Dejtonski sporazum srušen i da nije odustao od svojih osnovnih ciljeva.

Prema saznanjima Detektora, kongresmenka iz Floride Anna Paulina Luna poslala je pozivnicu kompletnom rukovodstvu Republike Srpske, a velika je mogućnost da će, uz Milorda Dodika, Željku Cvijanović i Anu Trišić Babić, u delegaciji da se nađu i novi predsjednik RS-a Siniša Karan, kao i predsjednik Vlade Savo Minić.

“Anna Paulina Luna se sprema za međuizbore i pozvala je delegaciju iz Republike Srpske da budu gosti na nekim od događaja koje ona priprema u sklopu svoje izborne kampanje. Neće ti događaji biti toliko veliki da bi na njima prisustvovao i sam Donald Trump, ali je značajno prisustvo delegacije iz Banjaluke”, naveo je izvor blizak vlastima RS-a koji je zatražio da ostane anoniman.

Poznati gruzijski portal Open Caucasus Media objavio je nedavno da su na događaj pozvana i tri poslanika kontroverzne pro-ruske stranke Gruzijski san. Zvaničnicima te stranke, uključujući i poslanicima, EU je u februaru 2026. ukinula bezvizni režim kao vid sankcije zbog udaljavanja od evropskog puta i represije nad političkim oponentima.

Ovakve konekcije zvaničnika RS uz sve češće prisustvo otpravnika poslova Ambasade SAD-a u BiH Johna Ginkela u Banjaluci, gdje održava sastanke s najvišim zvaničnicima RS-a, pokazatelj su, prema mišljenju profesora Šolaje, “nove dinamike odnosa”.

Prema njegovim riječima, nije zanemariva ni činjenica da je Dodik prije odlaska u SAD boravio i u Izraelu, gdje mu je u Knesetu uručeno priznanje “Žabotinski za slobodu” za doprinos razvoju odnosa Izraela i RS-a i razumijevanje problema jevrejskog naroda.

Iako Šolaja vidi značaj lobiranja za osiguranje boljih stavova u Kongresu prema RS-u i javnog mnijenja, on pojašnjava da će određeni politički procesi ovisiti i o izborima koji se dešavaju za nekoliko mjeseci.

“U SAD-u spoljnu politiku vodi predsjednik i to je dio njihovog političkog sistema. Prema tome, ako Trump ne odluči kao predsjednik u kom pravcu određeni procesi treba da idu, onda se tamo ne ide. Ovdje je činjenica da su ove godine međuizbori za trećinu Predstavničkog doma i to će biti lakmus-papir za provjeru stanja u američkoj politici, a za dvije godine, što je takođe blizu, izbori i za predsjednika SAD-a”, navodi Šolaja.

Sličnog je stava diplomata i bivši ambasador BiH u Velikoj Britaniji Branko Nešković, koji u razgovoru za Detektor kaže da još ostaje da se vidi za šta tačno lobiraju vlasti RS-a i koja će konačna cijena biti.

“Ipak je za Republiku Srpsku svakako dobro da su njenim najvišim zvaničnicima ukinute sankcije. Vidjećemo samo još koliko će građane RS-a sve ovo koštati, jer u politici sve košta, a cijena ponekad zna biti visoka”, izjavio je Nešković.

Odgovor na lobiranje iz institucija BiH

Uprkos izdvajanjima za lobiranje u SAD-u, ministar inostranih poslova Elmedin Konaković navodi da je bh. diplomatija uspjela neutralisati aktivnosti Milorada Dodika i vlasti Republike Srpske.

“Njegovi ciljevi bili su secesija, uklanjanje OHR-a, zaključavanje i sklanjanje Christiana Schmidta. Ništa od tih ciljeva nije i neće ostvariti. Skidanje sankcija je dobio kada je poslušao američke prijatelje da poništi sve ono secesionistički što formalno radi u Narodnoj skupštini. Njegova retorika je i dalje glasna, ali ja ga i dalje pozivam i provociram, neka, ako smije, vrati ijedan od tih zakona u NSRS, vratiće se i on ponovo pod sankcije”, izjavio je Konaković za Detektor.

Republika Srpska je nedavno, i putem predstavništva u Beču, sklopila ugovor i s lobističkom kućom “Dickens & Madson”, koja ima sjedište u Kanadi.

Tu firmu vodi izraelsko-kanadski lobista Ari Ben-Menashe, a prema pisanju portala Fokus, visina ugovora je četiri miliona USD, a kao ciljevi se navode otcjepljenje Republike Srpske, te podrška vlasti SAD-a u uklanjanju s funkcije visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Zbog ovog ugovora, grupa državnih zastupnika podnijela je Tužilaštvu BiH i krivičnu prijavu.

“Ja sam dobio povratnu informaciju, ali ne od Tužilaštva, nego od novinara koji se bave ovom temom. Oni su informisani da je Tužilaštvo uzelo u rad ovu krivičnu prijavu. Službena predstavništva Republike Srpske nisu nadležna za vođenja vanjske politike, a posebno ne da čine krivična djela, a u ovom slučaju načinjen je niz krivičnih djela – od narušavanja teritorijalne cjeline, narušavanja ustavnog poretka”, naveo je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović.

Prema njegovim riječima, pogrešna je konstatacija da se krivična djela mogu nazvati diplomatskim aktivnostima.

“Osim šefa Predstavništva RS-a u Beču, koji je zvanično potpisao ugovor Republike Srpske, krivična prijava je podnesena i protiv povezanih lica, i s tim je sigurno da ta osoba nije samoinicijativno potpisala ugovor niti svojim novcem platilo to. Potrebno je utvrditi da li je to novac iz budžeta, koji pripada svim građanima, ili nekim sredstvima iz crnih fondova, ali u svakom slučaju radi se o udruženom poduhvatu većeg broja lica koja su počinila veći broj krivičnih djela”, naveo je Magazinović.

Zbog ovog ugovora zvanično je reagovalo i Ministarstvo inostranih poslova, koje je, prema riječima ministra, kontaktiralo i državne organe u Kanadi.

“Posebno smo fokus stavili na ovaj ured Vlade Republike Srpske u Beču koji je potpuno nezakonito proveo proceduru isplate sredstava koja su im doznačena iz budžeta entiteta Republika Srpska. Njihovo plaćanje je potpuno nelegalno jer su oni u Austriji registrovani za potpuno drugu djelatnost. Sigurni smo da su prekršili zakone države Austrije. Ja sam razgovarao uživo s ministricom Beate Meinl-Reisinger”, rekao je Konaković.

Nove prilike za lobiranje 4. jula

Dok se u SAD-u pripremaju za međuizbore, vrše se i pripreme za proslavu 250. godišnjice sticanja nezavisnosti ove države, gdje će se otvoriti nove prilike za lobiranje.

Prema pisanju New York Timesa (NYT), grupa nazvana “Freedom 250”, koja je formirana u vezi s proslavom 250. jubileja nezavisnosti SAD-a 4. jula 2026. godine, ima značajne veze sa administracijom predsjednika Donalda Trumpa, a sve je predstavljeno kao javno-privatno partnerstvo.

Prema izvještajima u koje je NYT imao uvid, donatori koji daju najmanje milion dolara za “Freedom 250” mogu dobiti pristup i lične susrete s Trumpom, uključujući pozivnicu na privatni događaj zahvalnosti koji organizira predsjednik SAD-a, dok viši nivoi sponzorstva nude različite privilegije, uključujući i potencijalno govorne prilike na događajima 4. jula za one koji daju preko pet miliona KM.

Prema riječima Daniele Alvares, glasnogovornice grupe “Freedom 250”, za ove manifestacije neće biti moguće strane donacije, međutim eksperti koji su razgovarali sa NYT-om kažu da takva praksa izgleda kao način da se finansijski doprinosi pretvore u politički pristup i uticaj, što izaziva zabrinutost zbog transparentnosti i etičkih pitanja.

U takvoj atmosferi se postavlja pitanje da li bi čak delegacija Republike Srpske mogla da prisustvuje brojnim manifestacijama koje će biti organizovane u sklopu samog događaja.

“Moguće je da neki ljudi prihvate i saslušaju delegacije Republike Srpske. Naravno, stvar je ko će to predstavljati i može li na pravi način da iskoristi tu šansu. Da li će RS imati značajnije mjesto – mislim da je to nemoguće. Od toliko velikih zemalja i sila srednjeg i manjeg dometa, svi će oni nastojati da tu budu vidljivi. Republici Srpskoj u ovoj situaciji bi ogroman uspjeh bio da uopšte bude prisutna, i to imenom i prezimenom”, napominje Šolaja.

Moguća posjeta SAD-u tokom proslave jubileja Dana nezavisnosti, prema riječima Neškovića, biće najviše iskorištena za dnevnopolitičke svrhe u BiH u izbornoj godini.

“Trebamo se podsjetiti da Republika Srpska godinama pliva u nemirnim međunarodnim vodama pod pritiscima, ograničenjima i sankcijama, i da naša javnost malo zna o tome koji su dugoročni interesi Republike Srpske za koje se lobira u najvećim svjetskim centrima moći, ako se uopšte i lobira za njene interese. Izvjesnije mi je da je ovo slikanje po prijemima i hodnicima s ljudima koji nešto znače u hijerarhiji nove američke administracije namijenjeno za dnevnopolitičke potrebe domaće javnosti, i za samoobmanjivanje o moći”, naveo je Nešković.

(Vijesti.ba)