
Međutim, prvi dani rata s Iranom već ozbiljno dovode u pitanje tu pretpostavku, piše New York Times.
Prema dostupnim informacijama, do sada je poginulo šest Amerikanaca, dok su američki saveznici u Zaljevu već bili meta napada.
Istovremeno, finansijska tržišta bilježe nestabilnost, cijene goriva rastu, a američka vojska, prema nekim procjenama, dnevno troši stotine miliona dolara.
U Iranu je, prema navodima lokalnih zdravstvenih zvaničnika i državnih medija, u zračnom napadu na osnovnu školu za djevojčice poginulo 175 osoba. Administracija Donalda Trumpa poručila je da istražuje ko je odgovoran za taj napad.
Iako američke kopnene snage još nisu poslane na teritorij Irana, iz administracije ne isključuju ni takvu mogućnost. Ministar odbrane Pete Hegseth nagovijestio je da sukob možda neće biti kratak.
“Ubrzavamo, a ne usporavamo”, rekao je Hegseth novinarima, dodajući da u regiju stižu dodatni bombarderi i borbeni avioni.
Prethodne brze operacije
Odluka o novom valu raketnih napada na Iran uslijedila je nakon niza vojnih akcija koje administracija smatra brzim i uspješnim.
Tokom Trumpovog mandata američka vojska izvela je nekoliko operacija širom svijeta – od akcije protiv vlasti u Venecueli, napada na iranska nuklearna postrojenja, udara na Hute u Jemenu, do operacija protiv krijumčara droge na Karibima te bombardovanja ciljeva u Iraku, Nigeriji i Somaliji u okviru borbe protiv terorizma.
Te akcije provedene su relativno brzo i uz, prema procjeni administracije, ograničene gubitke.
Međutim, rat koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli protiv Irana nosi mnogo veći rizik da preraste okvire kratkih vojnih udara, posebno ukoliko se sukob pretvori u pokušaj promjene vlasti u Teheranu.
Upozorenja o “beskrajnim ratovima”
Američki kongresmen Jason Crow upozorio je da bi SAD ponovo mogao ući u dugotrajan rat, sličan onima u Iraku i Afganistanu.
“Nakon biliona dolara potrošenih na ratove, hiljada izgubljenih života i decenija sukoba – opet se vraćamo na isto”, rekao je Crow.
Podsjetio je da je Trump tokom predizborne kampanje obećavao okončanje takvih ratova, jer je to, kako je tvrdio, želja američke javnosti.
Trump je u međuvremenu pozvao građane Irana da “preuzmu svoju zemlju”, ali nije javno podržao nijednu opozicionu grupu koja bi mogla pokušati svrgnuti vlast.
Rastu troškovi sukoba
Analitičari upozoravaju da troškovi sukoba već rastu.
Jon Hoffman iz Instituta Cato smatra da je predsjednik Trump sklon brzim vojnim pobjedama koje izgledaju politički atraktivno, ali da je sukob s Iranom znatno složeniji.
“Troškovi se već gomilaju”, upozorio je Hoffman, ukazujući na poginule američke vojnike i rast cijena energenata.
Cijene prirodnog gasa u Evropi, prema njegovim riječima, već su porasle za oko 40 posto, a postoji bojazan da bi mogle nastaviti rasti.
S druge strane, neki analitičari smatraju da bi slabljenje iranskog režima moglo donijeti strateške koristi za SAD i njihove saveznike, posebno ako Iran izgubi dio vojnih kapaciteta.
Veliki rizici za region
Ipak, drugi stručnjaci upozoravaju da bi destabilizirani Iran mogao predstavljati ozbiljnu prijetnju stabilnosti regiona.
Postoji bojazan da bi eventualni raspad države mogao izazvati velike izbjegličke valove i stvoriti prostor za ponovno jačanje ekstremističkih grupa poput ISIS-a.
“Takve organizacije jačaju u haosu”, upozoravaju analitičari, dodajući da bi širenje sukoba moglo otvoriti “Pandorinu kutiju” s nepredvidivim posljedicama.
(Vijesti.ba)