KS mijenja način naplate odvoza otpada: Prilika za strože kazne u javnoj raspravi

Ovaj nacrt predstavlja pokušaj da se sistem učini pravednijim, transparentnijim i funkcionalnijim, posebno u dijelu koji se odnosi na naplatu komunalnih usluga i odgovornost svih korisnika sistema.

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na način obračuna usluge za građane. Dosadašnja praksa podrazumijevala je naplatu prema kvadraturi stambenog prostora, što je često dovodilo do situacija u kojima su pojedina domaćinstva plaćala više ili manje od realnog udjela u proizvodnji otpada. Prema novom modelu, osnovica za obračun bit će broj članova domaćinstva. Ovakav princip smatra se pravednijim jer direktnije odražava količinu otpada koju domaćinstvo proizvede. U praksi, to znači da bi mnogi građani mogli imati i manje račune nego do sada, dok će sistem biti jednostavniji za razumijevanje i primjenu.

Kada je riječ o pravnim licima, predviđeno je uvođenje zatvorenog sistema upravljanja otpadom. To znači da će sva pravna lica morati imati ugovore sa nadležnim komunalnim preduzećima, a usluga će se obračunavati prema stvarnoj kubikaži odvezenog otpada, odnosno prema broju i zapremini kontejnera koji se prazne. Na taj način se uvodi jasnija kontrola nad količinama otpada koje proizvode firme, ali i pravednija naplata usluge, jer će svako plaćati u skladu s onim koliko otpada zaista generira.

Nakon usvajanja nacrta, slijedi faza javne rasprave koja će trajati 15 dana. Upravo taj period predstavlja važnu priliku za građane, stručnu javnost, organizacije civilnog društva i privredne subjekte da se uključe u proces i iznesu svoje prijedloge, sugestije i eventualne primjedbe. Javna rasprava može pomoći da se zakon dodatno unaprijedi i da se izbjegnu ili isprave loše prakse koje su godinama postojale u sistemu upravljanja komunalnim otpadom.

Istovremeno, ovo je i prilika da se ozbiljnije razmotri pitanje sankcionisanja onih koji svjesno uništavaju komunalnu infrastrukturu ili krše osnovna pravila javne čistoće. Jedan od najozbiljnijih problema u gradovima su slučajevi namjernog paljenja kontejnera. Važno je naglasiti da kontejnere ne finansira Kanton iz nekog apstraktnog budžeta, nego ih, zapravo, plaćaju sami građani kroz komunalne usluge. Prosječna cijena jednog kontejnera za odvoz otpada iznosi oko 1200 KM. Kada se kontejner uništi, potrebno je obezbijediti sredstva za kupovinu novog, organizovati njegovu nabavku i dostavu te nadoknaditi vrijeme u kojem građani ostaju bez adekvatnog mjesta za odlaganje otpada.

Zbog toga se sve češće govori o potrebi uvođenja znatno strožijih kazni za takve postupke. Kazne u iznosu od, primjerice 5000 KM za paljenje kontejnera ili ozbiljno oštećenje komunalne opreme, vjerovatno bi imale snažan preventivni efekat i natjerale mnoge da razmisle prije nego što se upuste u takve radnje.

Sankcije bi trebalo predvidjeti i za druge oblike neodgovornog ponašanja, poput bacanja smeća izvan kontejnera ili odlaganja kabastog otpada mimo predviđenog rasporeda i mjesta. Ovakva praksa često stvara divlje deponije u naseljima, narušava izgled grada i dodatno opterećuje komunalne službe koje moraju trošiti dodatno vrijeme i resurse da očiste ono što nije trebalo biti odloženo na takav način. Nema sumnje da bi većina građana podržala odlučniji pristup ovim problemima.

Na kraju krajeva, radi se o pitanju osnovne kulture življenja i poštovanja zajedničkog prostora. Oni koji se pridržavaju pravila često s pravom očekuju da grad u kojem žive bude čist, uređen i funkcionalan. Upravo zato je važno da zakon bude i alat koji će omogućiti da se neodgovorno i bahato ponašanje strogo sankcioniše, a da se odgovorno ponašanje konačno počne isplaćivati cijeloj zajednici.

(Vijesti.ba)